Live hören
Jetzt läuft: Sport von Apsilon

Hrvatska – Što donosi novi Zakon o strancima?

Hrvatska zastava (ilustracija)

Hrvatska – Što donosi novi Zakon o strancima?

Sezonski radnici se u Hrvatskoj mogu zaposliti brže i lakše nego prije, a to je moguće i u deficitarnim zanimanjima. To omogućuje novi Zakon o strancima kojim su, uz ostalo, regulirani ulazak, boravak i zapošljavanje stranaca iz "trećih zemalja". U njih spadaju i zemlje regije.

U "treće zemlje" se, prema novom hrvatskom Zakonu o strancima, ubraja sve države koje nisu članice Europske unije i ne "pripadaju" europskom gospodarskom prostoru. Stoga se u njih ubrajaju i države regije: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i druge.

Zakon pored ostalog regulira zapošljavanje sezonskih i drugih radnika. Radio Forum o tomu razgovara s Marijanom Koritnik.

Pitanje za kolegicu Marijanu Koritnik: što se promjenilo kod zapošljavanja u Hrvatskoj?

Gotovo sve pa se može reći da se radi o pravoj reformi. Na primjer: zapošljavanje sezonskih radnika i ljudi u deficitarnim zanimanjima je liberalizirano, više nema nikakvih ograničenja. Nadalje, kod zapošljavanja ostalih kategorija  je propisana sasvim nova procedura. I još jedna ogromna novost: sada i hrvatski poslodavci moraju ispuniti odgovarajuće uvjete kada žele zaposliti strance što prije nije bio slučaj.

Razgovor: Suada Herak i Marijana Koritnik

06:26 Min. Verfügbar bis 19.05.2022


Krenimo najprije od sezonaca. Vlada je svake godine utvrđivala kvote tj. koliko ih se i u kojim djelatnostima može zaposliti. Što je sada s tim?

Osoblje u kuhinji sa zaštitnim maskama

Poslodavci mogu sezonski zaposliti toliko stranih državljana koliko im je potrebno i to u turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi i šumarstvu

Kvote su ukinute otkako je zakon na snazi. To znači: poslodavci mogu sezonski zaposliti toliko stranih državljana koliko im je potrebno i to po skraćenoj, jednostavnijoj proceduri. Ujedno je utvrđeno u kojim se djelatnostima sezonski radnici mogu zapošljavati. To su turizam, ugostiteljstvo, poljoprivreda i šumarstvo. Procedura kod zapošljavanja sezonaca sada ne bi smjela trajati dulje od 30 dana.

Što se podrazumijeva pod skraćenom procedurom?

To da Hrvatski zavod za zapošljvanje ne mora posebno provjeravati ima li u svojoj evidenciji nezaposlene koji bi mogli raditi sezonske poslove. To pak znači da sezonski radnici mogu od Ministarstva unutarnjih poslova brzo dobiti dozvolu rada i boravka. Prema podacima Ministarstva je već u prva tri i pol mjeseca izdano 15 tisuća dozvola.

Novi zakon o strancima regulira zapošljavanje osoba isključivo iz tzv. trećih zemalja u koje spadaju i zemlje regije?

Tako je. Tu spadaju i Bosna i Hercegovina i Srbija, iz kojih u Hrvatskoj ima najviše sezonskih radnika, a također i Crna Gora i Sjeverna Makedonija i druge.

Ima li kakvih olakšica kod zapošljavanja osoba u deficitarnim zanimanjima?

Radnik radi na građevini, u pozadini zalazi sunce

Kao deficitarna označena su praktički sva građevinska, metalska i instalaterska zanimanja

Ima, jer i njih se sada može zapošljavati po skraćenom postupku. To su praktički sva građevinska, metalska i instalaterska zanimanja: zidar, tesar, monter, zavarivač, elektro- i vodoinstalater, armirač i druga. Nadalje, u deficitarna zanimanja spadaju i pekari, slastičari, mesari, kao i kranovođe i vozači, ali isto tako i novija zanimanja poput programera, web dizajnera i sistemskih administratora. Na popisu je trenutno više od 40 takvih zanimanja. Popis pravi nacionalni zavod za zapošljavanje i mijenja ga, ovisno o kretanjima na tržištu rada.

Kako se u Hrvatskoj zapošljavaju osobe iz trećih zemalja koje nisu sezonski radnici i ne spadaju u deficitarna zanimanja?

Za njih je procedura znatno dulja i kompliciranija. Poslodavci kažu da je prije trajala oko dva, a da sada može potrajati i tri mjeseca ili više - i to kritiziraju. Početak procedure je ovakav. Najprije se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje mora zatražiti tzv. "test tržišta rada". To je nova terminologija, uvedena zakonom. Radi se zapravo o provjeri ima li Zavod u svojoj evidenciji na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nezaposlenih osoba s traženom strukom. Ako ima, poslodavac im mora ponuditi posao i ne može zaposliti stranca...

...a ako nema traženih radnika na tržištu rada u Hrvatskoj?

Poslodavac dobiva zeleno svjetlo od Zavoda i može krenuti u potragu za zaposlenikom ili više njih iz trećih zemalja. Ta je procedura propisana u detalje i ima puno toga što se treba obaviti tako da će to u praksi zasigurno obavljati specijalizirane agencije i neke to već i rade. U postupku je novo i to da poslodavac ne može zapošljavati strance ako i sam ne ispunjava odgovarajuće uvjete.

Što propisuje Zakon: koje uvjete mora ispunjavati poslodavac?

Ima ih mnogo. Prvo, poduzeće mu mora biti registrirano u Hrvatskoj. Drugo, kako je navedeno u Zakonu, uvjet je da nije sankcioniran zbog neprijavljenog rada tj. rada na crno i/ili nezakonitog zapošljavanja kao i da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Zatim, uvjeti su da poslodavac podmiruje porezna i socijalna davanja i poštuje tarifni ugovor, ako takav postoji. I također važno: da se nad njegovim poduzećem ne provodi stečaj i da nije u postupku likvidacije. Sve se to treba provjeravati u raznim ministarstvima i ta nova praksa se tek uhodava.

Kako je s dozvolama rada i boravka? Koliko dugo važe?

Sezonci mogu raditi do 90 dana, ali to se može produljiti do punih šest mjeseci. Radnik tada mora izaći iz zemlje, ali se može ponovo sezonski zaposliti. Drugi mogu dobiti dozvolu rada i boravka do najviše godinu dana, ali se i to može produljiti. U osnovi, mogu raditi onoliko dugo koliko im važi ugovor o radu.

Važno je napomenuti i da su strani radnici u pravima izjednačeni s domaćima: pored ostalog, za isti posao ne smiju biti lošije plaćeni, ne smiju imati plaću manju od minimalne, ne smije ih se zakidati za dodatne naknade recimo za godišnji odmor, poslodavac im treba osigurati "pristojan" smještaj, a stanarinu im ne smije odbijati izravno od plaće itd.

Treba reći i da je Zakon o strancima napisan na vrlo razumljiv način, a Hrvatska je u njega ugradila i pravnu regulativu Europske unije.

Stand: 19.05.2021, 18:30