Live hören
Jetzt läuft: Sandakalawe (Remix) von Harmonize feat. Busiswa

Nakon potresa u Hrvatskoj – kako podnijeti zahtjev za obnovu?

Vatrogasac kroz prozor dodaje ženi haljine

Nakon potresa u Hrvatskoj – kako podnijeti zahtjev za obnovu?

Jučer, 06.04. je Hrvatsku ponovno, po tko zna koji put, zadesio potres - i to na istom području kao i ranije - ponovno su pogođeni Glina, Sisak i okolica. Obnova potresom pogođenih područja se očekuje s nestrpljenjem.

Krajem prošle godine je središnji dio Hrvatske pogođen razornim potresima. Deseci tisuća objekata su 28. i 29.12. srušeni ili oštećeni, najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji, a prije toga i 22.03. u potresu koji je pogodio Zagreb i širu okolicu. Sve osobe koje su na dan tih potresa imale prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj su objekti oštećeni ili srušeni, te su bile vlasnici ili suvlasnici tih objekata, imaju pravo na obnovu. Prebivalište je, treba podsjetiti, adresa koja je navedena u osobnoj iskaznici ili putovnici. Na prvi pogled procedura izgleda jednostavno, ali da li je tako?

Razgovor: Nenad Kreizer i Marijana Koritnik

09:38 Min. Verfügbar bis 19.03.2022


Među pogođenima potresom, čiji su objekti "stradali", ima i osoba koje žive u Njemačkoj i drugim zemljama. Što treba napraviti kada netko iz inozemstva putuje u Hrvatsku: na koji način u njoj, komu i kako može podnijeti zahtjev za obnovu kuće?

Stručnjaci procenjuju stanje objekata

U Hrvatskoj, na licu mjesta, to se može u izmještenim uredima Ministarstva graditeljstva. Ministarstvo ih je otvorilo u Zagrebu, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Glini, Lekeniku i u Sisku koji je također pretrpio ogromnu štetu. Ivan Celjak, saborski zastupnik i član državnog povjerenstva za revitalizaciju potresom pogođenih krajeva je u vezi izmještenih ureda za Radio Quirinus pojasnio: "Država, konkretno Ministarstvo, stavlja na raspolaganje svoje zaposlenike svima kojima je pomoć potrebna u dijelu zahtjeva za obnovom, ali naravno da i daju odgovore na sva ostala pitanja vezano uz administraciju."

Ovdje treba dodati da, osim ureda, postoje i pokretni timovi Ministarstva graditeljstva koji odlaze u manja mjesta – sela i zaseoke, stacioniraju se i pomažu ljudima u popunjavanju zahtjeva. Znači, tko je u Hrvatskoj, odnosno putuje u nju, može ciljano doći do takvog tima i podnijeti zahtjev za obnovu kuće. Gdje se timovi koji dan nalaze, i u koje vrijeme, može se saznati na lokalnim informativnim portalima ili na portalu vladinog Ministarstva gospodarstva i prostornog uređenja. Korisno je znati: može se zatražiti ne samo obnovu kuća nego i drugih objekata koji su se nalazili na okućnici, recimo garaže ili gospodarskih zgrada, a koji su imali građevinsku dozvolu ili su naknadno legalizirani.

Mora li osoba, koja želi podnijeti Zahtjev za obnovu, sa sobom ponijeti "brdo papira"?

Ne, ne mora, ali kod toga postoji razlika između Zagreba i Zagrebačke županije gdje je postupak kompliciraniji i ostalih područja. U Sisačko-moslavačkoj županiji npr. treba imati samo osobnu iskaznicu i na licu mjesta ispuniti sasvim jednostavan formular i time se pokreće postupak obnove. Velike papirologije ne treba zato što izmješteni uredi Ministarstva graditeljstva, ali isto tako i mobilni timovi na terenu, imaju pristup digitaliziranim podacima državnih službi. Digitalizaciju je svojevremno dijelom financirala i EU i to je sada veliko olakšanje za sustav prijave.

"Sustav je povezan s katastrom, gruntovnicom i drugim službenim bazama podataka i time je zaista maksimalno pojednostavnjen postupak prijave jer će službenici povlačiti svu potrebnu dokumentaciju iz sustava, a oštećenima u potresu je dovoljna samo osobna iskaznica i ispunjenje jednostavnog obrasca", pojasnio je Celjak također za Radio Quirinus. Inače je postupak podnošenja zahtjeva je svugdje isti: i u izmještenim uredima Ministarstva graditeljstva i kod mobilnih timova na terenu.

Osim za obnovu mogu li se podnijeti i neki drugi zahtjevi?

U principu da. Može se tražiti uklanjanje objekta npr. obiteljske kuće koja više nije stabilna ni mehanički otporna ili je srušena i ne može se obnoviti. Može se tražiti i izgradnju zamjenske obiteljske kuće kada se srušena ne može obnoviti. Isto tako, moguće je zatražiiti financijsku pomoć recimo za popravak krovišta, dimnjaka, stubišta, dijela zida i drugog. Ako Ministarstvo to odobri, sve to tada ide na državni trošak. Ako se nešto radi na svoju ruku, što ne može čekati, poput popravka dimnjaka ili krovišta, treba svakako sačuvati račune i naknadno obrazložiti i zatražiti pokriće troškova.

Svima kod obnove od koristi mogu biti novi vrlo pregledni priručnici – vodiči za obnovu, koje je objavilo Ministarstvo graditeljstva, a mogu se naći na internetu.

Što mora učiniti osoba koja želi podnijeti online zahtjev za obnovu odavde iz Njemačke ili bilo koje druge zemlje?

Treba otvoriti portal Ministarstva graditeljstva, slijediti upute i snalaziti se: ispuniti odgovarajući obrazac, ovisno o tomu što se želi i poslati ga istom Ministarstvu zajedno s drugom traženom dokumentacijom.

Tko se registrirao u sustav e-Građani može preko njega doći na platformu eObnova. U svakom slučaju, za online zahtjev treba dosta podataka: osobni identifikacijski broj (OIB), e-mail, telefon, broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se nalazi objekt i kod ispunjavanja se treba odlučiti za neki od ponuđnih modela obnove itd.

O kakvim se modalitetima obnove radi?

Vatrogasci vrše inspekciju štete

Riječ je o četiri načina. Moguće je tražiti da se obnovi cijeli objekt, zatim da se popravi samo konstrukcija ili da se pojača konstrukcija, a moguće je i da se objekt obnovi o svom trošku, a da trošak na kraju refundira država tj. da se od nje zatraži povrat utošenog novca. Kod toga je važno: sve treba raditi u dosluhu i dogovoru s Ministarstvom graditeljstva. Najprije mu se treba javiti i s obnovom, ako ju vlasnik sam obavlja, treba početi tek kad mu Ministarstvo to odobri. Bez toga ne može biti povrata novca na kraju obnove.

Da li kompletnu obnovu financira država?

Možda je prerano za odgovor na to pitanje. Zasad se govori samo o građevinskim zahvatima, a što se tiče unutarnjeg uređenja i troškova te vrste – to nitko ni ne spominje.

Što je sa stambenim zgradama odnosno s privatnim stanovima u njima? Kako tu izgleda procedura?

Potpuno je drugačija nego kod obnove kuća. Predstojnik zgrade, a to je izabrani predstavnik stanara, treba biti spona između stanara i tzv. upravitelja zgrade. Upravitelj nije fizička nego pravna osoba - poduzeće koje se brine o održavanju zajedničkih dijelova zgrade, a kojem stanari tj. vlasnici ili suvlasnici stanova, svaki mjesec plaćaju tzv. pričuvu za održavanje – manje ili veće popravke u zajedničkim dijelovima zgrade. U načelu, to poduzeće zastupa stanare prema Ministarstvu graditelja. To znači: poduzeće će u ime stanara zatražiti obnovu, sanaciju ili rušenje zgrade ili pojačanje konstrukcije ili popravak dijelova zgrade ili nešto drugo.

Koliko su u tu proceduru uključeni stanari?

Stanari odnosno vlasnici i suvlasnici stanova za sve moraju dati svoj pristanak potpisom. Međutim, prije svakog od tih velikih zahvata posebna tvrtka treba napraviti opsežan elaborat koji jako puno košta. Tu se radi o mjerenjima, statičkom proračunu, ispitivanjima terena - tla ispod zgrade, temelja, zidova, horizontala i vertikala itd. Zato će upravitelj zgrade najprije morati tražiti da Ministarstvo odobri i država financira izradu elaborata. Stanarima ne preostaje ništa drugo nego da se slože. Na osnovi ocjena iz elaborata, poduzima se sljedeći korak: obnova, sanacija, rušenje itd. I, naravno, ponovo je zo to potrebno odobrenje Ministarstva. 

Po svoj prilici, to bi, kad su stambene zgrade i stanovi u pitanju, moglo prilično potrajati. Što je za to vrijeme s režijama?

To je posebna priča. Mnoge su stambene zgrade sada prazne, iseljene, zaključane, a grijanje, voda i struja su isključeni. Uz to, u režije spadaju i pričuva, odvoz otpada i komunalna naknada. Međutim, poduzeća kojima se to plaćalo se uglavnom više ne nalaze na istom mjestu jer su i njihovi objekti većinom stradali u potresu tj. imaju nove adrese i treba ih naći – najlakše preko interneta. Kod svih treba zatražiti privremenu ili trajnu obustavu plaćanja svega što je sada u praznim zgradama isključeno, ali i drugog za čije plaćanje više nema logike – recimo za odvoz otpada.

Kod takvih zahtjeva treba navesti ime i prezime, broj osobne iskaznice, zatim osobni identifikacijski broj (OIB) i poželjno je navesti i svoju stalnu šifru s uplatnice pod kojom se plaćao račun. Takva se šifra naziva i šifra potrošača ili šifra kupca. Recimo, jedna šifra stoji na računu za vodu, druga na računu za grijanje, pa opet drugačija na uplatnici za struju itd.

Što se tiče plaćanja pričuve, mišljenja se razilaze, a zakonom nije jasno regulirano što kada nastupi viša sila, recimo potres, poplava te stambeni objekt "strada". Ipak, brojni stanari smatraju da pričuvu treba plaćati i kada je zgrada zbog oštećenja iseljena i do daljega neupotrebljiva. To obrazlažu ovako: poduzeće kojem se pričuva plaća i tada ima izvjesnu ulogu i zastupa stanare u procesu obnove. Također kažu, ako bi se zgrada zbog oštećenja morala rušiti, ni plaćanje pričuve više ne bi imalo smisla.

Sve u svemu - puno posla za ljude pogođene potresom. Treba se svakako javiti poduzećima kojima su se plaćale režije i najprije provjeriti jesu li svi računi plaćeni, eventualne neplaćene podmiriti, a zatim – gdje je to logično – tražiti obustavu plaćanja.

Stand: 07.04.2021, 16:08