Hrvatska želi privući digitalne nomade

Čovek u ležaljci na plaži radi na laptopu

Hrvatska želi privući digitalne nomade

Marijana Koritnik, Köln

Prema procjenama, na svijetu ima oko 5 milijuna tzv. digitalnih nomada. Pojedine zemlje su zakonski regulirale njihov boravak i rad i nastoje ih privući, a među njima je i Hrvatska.

Hrvatska je među prvim zemljama u svijetu koje su zakonski regulirale pitanje boravka i rada digitalnih nomada iz tzv. trećih zemalja. U njih Hrvatska ubraja sve države osim zemalja-članica Europske unije te Norveške i Švicarske.

Sve je krenulo od inicijative nizozemskog poduzetnika Jana de Jonga koji s obitelji živi blizu Splita. Otvorenim pismom obratio se premijeru i predložio uvođenje posebnih viza za digitalne nomade.

"Ubrzo nakon toga dobio sam poziv za sastanak u Ministarstvu unutarnjih poslova gdje smo započeli razgovore o zakonskim odredbama da bi se stvorio kompletan zakonski okvir za dobrodošlicu digitalnim nomadima u Hrvatsku", ispričao je de Jong za javni servis HRT.

Hrvatska – Privlačenje digitalnih nomada

03:34 Min. Verfügbar bis 17.11.2022


Sve je potom išlo, za hrvatske prilike, neobično brzo. Donesena je zakonska regulativa, osnovana udruga za digitalne nomade, održane konferencije za njih: dvije u Dubrovniku i jedna u Zagrebu o mogućnostima boravka i rada, a turističke zajednice ta dva grada su se potrudile da se i u svijetu sazna što se nomadima nudi. Hrvatska tu vidi priliku da poveća broj gostiju koji u njoj mogu boraviti i izvan sezone.

Zagrebački odvjetnik Marko Borsky, specijaliziran za pitanja rada i boravka stranaca je, također za HRT, rekao: "Zamisao je zapravo da dođu ljudi koji imaju dobre prihode jednostavno raditi na godinu dana u Hrvatsku, međutim ne za hrvatske poslodavce. Oni rade za stranog poslodavca, a primaju prihode ovdje. Moraju imati i određeni minimum prihoda ili novca na računu tako da ne budu na teret Republici Hrvatskoj."

Za status nomada potreban i novac

"Letvica" je, što se novca tiče, dignuta prilično visoko: da bi mogli dobiti vizu i status digitalnog nomada, moraju na bankovnom računu imati, preračunato, oko 30 tisuća eura. Zatim moraju biti u Hrvatskoj zdravstveno osigurani. Ne smiju raditi za hrvatske poslodavce i poduzeća. Porez ne moraju plaćati, kao ni doprinos mirovinskom osiguranju. Mogu im se priključiti i članovi uže obitelji.

Boravak digitalnim nomadima može trajati do najviše godinu dana. Nakon izlaska iz zemlje i određene stanke, mogu ponovo zatražiti vizu.

Ništa bez brzog interneta

Što je najvažnije osobama koje se opredijele za takav način života i rada?

"Mislim da je za sve digitalne nomade, koji rade na daljinu, internetska veza najvažnija stvar koja im treba. I, naravno, stabilna, brza mobilna veza. To su stvari broj 1 koje trebaš i u biti možeš raditi bilo gdje. Ako si online povezan, to je u osnovi sve što ti treba", napominje jedan od digitalnih nomada.

Drugi dodaju i da su im uz to važni i ugodna klima, niski troškovi života, ljubazno okruženje i osobna sigurnost.

Istočni i zapadni nomadi

U prvih šest mjeseci od stupanja na snagu regulative o digitalnim nomadima takav su status u Hrvatskoj zatražile 132 osobe iz trećih zemalja. Devet ih je odbijeno, 38 je vizu dobilo, a ostali zahtjevi su u obradi. Među onima, kojima je viza odobrena, najviše ima državljana Velike Britanije, SAD-a i Rusije. Borave uglavnom u Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Dubrovniku i okolici.

Podršku im daje Udruga digitalnih nomada na čijem je čelu Jan de Jong – osoba koja je sve i pokrenula: "Misija ove udruge je povezivati digitalne nomade i biti im na usluzi bilo kad da dođu u Hrvatsku."

De Jong napominje da u Hrvatskoj već boravi znatan broj digitalnih nomada iz država Europske unije i da njima za ulazak u zemlju nije potrebna viza.

Stand: 17.11.2021, 14:44