Live hören
Jetzt läuft: Nejma von Sofco Idrissi & Cnebce

Govor mržnje u Hrvatskoj u porastu

Ivan Đakić u razgovoru sa novinarima nakon puštanja iz pritvora

Govor mržnje u Hrvatskoj u porastu

Prije petnaest godina za tadašnju HDZ-ovu vladu uopće nije bilo sporno treba li spomenik i spomen ploču ustaškim zločincima Juri Francetiću i Mili Budaku ukloniti ili prepustiti posebno osnovanom povjerenstvu da godinu dana usuglašava stajališta o tome kako postupiti. Tadašnji premijer Ivo Sanader pozvao se na Ustav i rekao da ta obilježja štete ugledu i interesima Hrvatske.

Slijede li vlasti i danas takvo stajalište, primjenjuju li se odredbe Ustava i zakona na učestali govor mržnje u kojem se koriste ustaški simboli, a kako se odgovara na negiranje holokausta, o tome razgovaramo s našim zagrebačkim suradnikom Mladenom Malijem.

Pozornost javnosti u Hrvatskoj je izazvao 22-godišnji Ivan Đakić objavom „čestitke“ Božića pravoslavnim vjernicima na Facebooku koristeći fotografiju ustaše s odrubljenom glavom četnika u ruci. Uslijedila je reakcija i državnog vrha, političkih stranaka i pojedinaca koji su to osudili kao govor mržnje i prijetnju srpskoj nacionalnoj manjini. Policija je privela Đakića, čekaju se dalji postupci tužiteljstva.

Razgovor: Saša Bojić i Mladen Mali

05:41 Min. Verfügbar bis 14.01.2020

Mladene, da li je govor mržnje rijetka ili naprotiv česta pojava i da li je reakcija političke javnosti i pravosuđa uobičajena?

- Govor mržnje, kako pokazuje i statistika, u porastu je posljednjih godina, tolerirale su ga sve vlasti a pravosuđe se prema tome odnosilo vrlo različito. Zato je brza reakcija i pravosudnih i državnih vlasti u ovom slučaju iznimka a ne uobičajeno postupanje. Činjenica je i da najteži ispadi imaju sve veći odjek u javnosti, tako da nemogu proći a da nisu zabilježeni. Srpska manjina je u ovom slučaju posebno zabrinuta, smatraju da su danas oni meta, prije toga su bili novinari, nezna se tko će biti sljedeći. Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i saborski zastupnik Milorad Pupovac očekuje dalje postupanje pravosuđa iako u to ne vjeruje. Poslušajmo što je rekao:

„Ovo će biti prvi put da ću javno reći da više nemam povjerenja u to da će nadležne sudske institucije uraditi ono na što ih zakon obavezuje. A zakon ih obavezuje da ovakva kaznena djela sankcioniraju po službenoj dužnosti. Do sada, nažalost se to nije događalo.“

Kazali ste da je govor mržnje u porastu, da su ga tolerirale sve vlasti. Zastupnik Pupovac govori da nema povjerenje u pravosuđe. Ima li neko područje u kojem su pomaci na bolje, gdje se nesumnjivo vidi da je reakcija javnosti bila uspješna?

- Dodao bih još jednu izjavu Pupovca koji kaže da Hrvatskoj ne prijeti ni Jugoslavija ni komunizam nego proustaški revizionizam. Mnogo je primjera, od tvrdnji da je ustaški pozdrav „Za dom spremni“ u stvari stari hrvatski pozdrav, do negiranja da je u ustaškom logoru smrti u Jasenovcu ubijeno najmanje 80 tisuća zatočenika. Ili da se u školskim udžbenicima kada se govori o holokaustu u Drugom svjetskom ratu kao primjer uzima logor u Auschwitzu a ne jasenovački. Međutim, važno je konstatirati da je u sadržaju školskih udžbenika najviše učinjeno i da se na njihovom ispravljanju i poboljšanju najočitije vidi utjecaj javnosti.

Govorite o holokaustu, u Zagrebu će u četvrtak biti promovirana još jedna knjiga koja negira masovna ubojstva Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista u Jasenovcu. Autori su akademik Josip Pečarić i svećenik dr. Stjepan Razum. Centar „Simon Wiesenthal“ je zatražio od hrvatske vlade zabranu knjige čiji izdavač je Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Može li se i smije li se u Hrvatskoj nekažnjeno objavljivati djelo koje negira holokaust?

- Nije to prva knjiga takvog sadržaja, autori su poznati javnosti i pravosuđu. Oko zabrane knjige ima onih koji se s njenim sadržajem ne slažu, međutim načelno su protiv bilo kakvih zabrana, ali smatraju skandaloznim da knjige koje negiraju zločine u Jasenovcu promovira nacionalna javna RTV. Što se tiče Jasenovca pomak je što više ne postoji Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava koju je 1991. utemeljio Sabor. U deset godina postojanja ta je  komisija utvrdila da je u Jasenovcu stradalo 240 Židova i nešto više od sedam stotina Srba. Poslušajmo što o negiranju zločina u Jasenovcu kaže predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus: „Treba se pridržavati Ustava i zakona, zakona koji postoje, zakoni koji postoje, zakoni koji se ne provode. To je pitanje i oznaka, to je pitanje negiranja zločina, negiranja postojanja logora, na to nitko ne reagira.“

Izdavanje knjige financiralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja pa je to onda i problem države, kaže Kraus.  Promocija knjige bit će u prostorijama Bazilike Presvetog Srca Isusova, dakle crkve isusovačke zajednice, reda kojem pripada i papa Franjo. To govori o tome koliko hrvatski kler ne slijedi svog poglavara.

Stand: 14.01.2019, 18:10