Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Ekološki incident na rijeci Drini

Plutajući otpad na reci Drini

Ekološki incident na rijeci Drini

Amir Sužanj, Sarajevo

Težak ekološki incident pogodio je područje gornjeg i srednjeg toka Drine, jedne od najljepših balkanskih rijeka. Hiljade kubika plutajućeg otpada iz čak tri države, doplutale su pred samu branu hidroelektrane u Višegradu, prijeteći da ugroze čitav eko-sistem te rijeke.

Ekolozi traže hitnu akciju vlasti jer problem divljih deponija u slivu Drine provlači se već godinama, ali najveći domet vlasti su sastanci i formiranje ekspertnih timova. Konkretne mjere nisu ni na vidiku.

Hiljade kubika otpada

Zastrašujući prizori plutajućeg otpada u Drini, jednoj od najljepših balkanskih rijeka, digli su na noge ekologe, ali i lokalne stanovnike Višegrada, koji su se suočili sa pravom ekološkom katastrofom. Hiljade kubika smeća iz tri države doplutale su na samu hidroelektranu na ulazu u Višegrad prijeteći da ugroze rad tog energetskog objekta. Nedavne padavine donijele su tone drveća i drugog otpada, a pucanjem specijalne lančanice postavljene uzvodno upravo za svrhu zadržavanja otpada, sav taj opasni teret svom silinom, nošen nabujalim vodotokovima, valja se prema brani, upozorio je direktor Hidroelektrane Višegrad Nedeljko Perišić.

Otpad iz tri države

03:34 Min. Verfügbar bis 19.01.2022


„Saznanja nisu nimalo optimistična. U gornjem dijelu toka rijeke Drine, ali i njenih pritoka, po našim procjenama, radi se o desetinama hiljada kubika plutajućeg otpada. Ostaje nam samo da se nadamo da ćemo imati pomoć institucija i naše države i država iz kojih ovaj plutajući otpad dolazi.“

Divlje deponije u tri države truju rijeku

Problem plutajućeg otpada nije novi, provlači se godinama. Smeće dolazi dolinom rijeka Tare i Lima iz Srbije i Crne Gore, velike količine drveta, plastike, smeća, pa i mrtvih životinja, prijete zdravlju stanovništva uz obale Drine. Ironično je da su u značajnoj mjeri za te zastrašujuće ekološke posljedice odgovorni opet stanovnici uz Drinu i njene dvije pritoke koje teku iz susjednih zemalja. To je ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić konstatovala još u aprilu 2019. godine, prilikom njenog posljednjeg susreta s resornim ministrima Srbije i Crne Gore, održanog kako bi bile usaglašene mjere za popravljanje trenutne situacije.

„To nisu regularne, to su deponije koje su građani sami napravili – sve ove divlje deponije, koje se nalaze u opštinama i u Crnoj Gori i u Srbiji.“

Višegrad očekuje pomoć drugih lokalnih zajednica

Otpad pred branom hidroelektrane u Višegradu

Otpad pred branom hidroelektrane u Višegradu

Berane i Bijelo Polje u Crnoj Gori, Prijepolje i Priboj u Srbiji, Rudo i Goražde, samo su najveći u nizu gradova i naseljenih mjesta  iz kojih velike količine otpada završavaju u Drini, ugrožavajući i eko-sistem te rijeke duž cijelog njenog toka. Činjenica da lokalne vlasti u Višegradu zbog same brane moraju rješavati problem plutajućeg otpada umnogome olakšava situaciju u gradovima nizvodno od Višegrada, podsjećao je u više navrata načelnik te opštine Mladen Đurević, očekujući pomoć i od tih sredina.

„Mi smo brana da sav ovaj otpad ne bi išao dalje. Štitimo i gradove iz Srbije koji su niz rijeku Drinu.“

Međudržavna saradnja bez značajnih efekata

Saradnja tri države, koje povezuje problem zagađenja Drine, bar dosad je ograničena na povremene sastanke i formiranje raznih ekspertnih timova. Zasad nema značajnih konkretnih rezultata međudržavne saradnje, svjedoči u izjavi za WDR predsjednik Udruženja Eko centar iz Višegrada Dejan Furtula.

„Ovo ima jedan jedini naziv – ovo je ekološka katastrofa. Dolaze tone i tone plastike. Sigurno da je neadekvatno upravljanje i odlaganje otpada najveći problem. Ovdje se mora krenuti od samog starta, dislociranje postojećih deponija koje se nalaze na obalama naših rijeka. Ovo je pitanje za neke veće instance. Ovo je bukvalno državno pitanje Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, mada baš i ne vjerujemo u tu prekograničnu saradnju, bar što se tiče ekološke katastrofe i ekoloških problema, koji dotiču naše narode ovdje.“

Novi težak ekološki incident na Drini događa se tačno dva mjeseca nakon što je Bosna i Hercegovina, zajedno sa drugim zemljama regiona, potpisala Sofijsku deklaraciju, Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Potpisnice su se obavezale, između ostalog, i na smanjenja zagađenja. Ekolozi tvrde – još jedan u nizu dokumenata koje potpisuju zemlje balkanskog regiona, ali čija je realizacija, zajedno sa očekivanim pozitivnim efektima, krajnje neizvjesna.

Stand: 19.01.2021, 17:56