Država i entitet u sporu oko HES Drina

Reka Drina

Država i entitet u sporu oko HES Drina

Dragan Maksimović, Banjaluka

Ustavni sud BiH stopirao je gradnju tri hidroelektrane na Drini. Odluka je donijeta po zahtjevu poslanika u državnom parlamentu, koji su tražili da se koncesija poništi jer je dodjeljena od strane komisije Republike Srpske a ne državne Komisije za koncesije.

Sada RS ima rok od tri mjeseca da ponovi cijeli postupak, nakon što je krajem prošle godine potpisan ugovor sa Srbijom, koja ima većinski udio u ovom poslu, vrijednom preko pola milijarde evra.

Ustavni sud BiH poništio je odluku o dodijeli koncesije zajedničkom preduzeću Srbije i Republike Srpske, i tako cijeli proces zaustavio i dao rok od tri mjeseca Vladi RS da koncesiju pribavi od Komisije za koncesije BiH. U Komisiji ne znaju na koji način trebaju dijelovati, ali je sporno to što su do sada sve koncesije na teritoriji BiH bile dodijeljivane od strane entitetskih i kantonalnih komisija. Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, kaže da se radi o političkoj odluci, jer državna komisija nije nadležna za dio rijeke Drine na kojoj se gradi sistem hidroelektrana, s obzirom da se na nalazi na teritoriji RS.

Država i entitet u sporu oko HES Drina

04:00 Min. Verfügbar bis 05.08.2022


“Federacija je izdala preko 300 takvih koncesija. Ja ih neću nikada osporavati, jer to pripada Federaciji. Odjednom je neka kamuflaža napravljena. Kakva komisija za koncesije da riješava sporove. To nema nigdje, to nije zakonska obaveza”.

Za Federaciju odluka očekivana

Za 24 poslanika koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH, dileme nema da se radi o pitanju koje je u nadležnosti države. Jedan od tih poslanika u državnom parlamentu Damir Arnaut, kaže da je odluka Ustavog suda očekivana i da entiteti ne mogu imati nadležnost nad vodama koje su dio državne granice.

“Jasno je da je rijeka Drina nešto što pripada BiH a ne entitetima. Imamo tu i pitanje državne granice, spoljnih poslova. Dakle, sve su ovo stvari koje su isključivo u nadležnosti institucija BiH”, kaže Arnaut. 

Komisiji za koncesije BiH naloženo je da sporna pitanja o dodjeli koncesije zajedničkom preduzeću RS i Srbije, riješi za tri mjeseca. Ustavni sud se vodio ranijom odlukom prema kojoj su riječna korita i vode javno dobro, odnosno državna imovina. Dakle, sada je na državnoj komisiji da donese odluku o sudbini igradnje hidroelektrana na Drini- Buk Bijela, Foča i Paunci. Adil Osmanović, poslanik u državnom parlamentu, kaže da je to jedini način.

“Očekujemo da Vlada RS prihvati odluku Ustavnog suda BiH i u što je moguće kraćem roku otvori razgovore sa Komisijom za koncesije”, kaže Osmanović.

U vladi muk

Iz vlade RS još nema odgovora a prije nepuna dva mjeseca predsjednici vlada RS i Srbije položili su kamen temeljac za početak izgradnje HE Buk Bijela. Premijer RS Radovan Višković kaže da se projekat osporava samo zato što se radi sa Srbijom.

“Da li je RS za ovo imala nadležnost, ili neko drugi. A ko drugi? Gdje se mi danas nalazimo. U Republici Srpskoj, na teritoriji Republike Srpske. Drina, ni iza nas ni ispred nas, ovdje nije državna granica”, rekao je Višković tokom polaganja kamena temeljca za HE Buk Bijela.

Većinski udio vlasništa  u sistemu HE “Gornja Drina” ima Srbiija sa 51 odsto kapitala dok je 49 odsto udio RS. Ukupna vrijednosti projekta “Gornja Drina” sa tri hidroelektrane, je 520 miliona evra a finansiraće je Elektroprivrede Srbije i RS. Premijer Srbije, Ana Brnabić, kaže da su analizirali svu dokumentaciju.

“Na teritoriji BiH izdato je 280 različitih koncesija. Sve ove koncesije izdavali su ili entiteti ili kantoni. Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo i da je svih prethodnih 280 investicija problematično”, rekla je Ana Branbić.

“Zeleni” protiv HE

Problem imaju i u udruženjima za zaštitu životne sredine u BiH i Crnoj Gori, čiji su predstavnici tražili poništenje ugovora i od UN-ove Komisije za zaštitu životne sredine (ESPOO). Ekolog iz BiH, Viktor Bijelić.

“Pored HE Buk Bijela, planirane su i HE Foča i Paunci, koje bi kompletan prostor, do granice sa Crnom Gorom potopio, odnosno učinio akumulacionim jezerima. Na taj način bi se izgubila bilo kakva šansa za razvoj turizma, koji se nakon 15 godina bazira na rafting turizmu”, kaže Bijelić. 

Republika Srpska je ugovor sa Srbijom sklopila na osnovu Zakona unutrašnjoj plovidbi RS, kojima se sve rijeke koje se nalaze na teritoriji tog entitieta definišu kao tzv. unutrašnje vode RS. Među njima je i Drina. Međutim, Ustavni sud je prošle godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim a politički predstavnici iz RS, tvrde da je oblast energetike u nadležosti entiteta. Što i jeste činjenica, s obzirom da na državnom nivou na postoji ministarstvo zaduženo za ova pitanja.

Stand: 05.08.2021, 18:11