Petnaest godina nezavisnosti Crne Gore

Podgorica okićena zastavama Crne Gore

Petnaest godina nezavisnosti Crne Gore

Vesna Rajković, Podgorica

Crna Gora obilježava 15 godina od kada je na referendumu izglasala nezavisnost. Na referendumu 2006. godine 55 odsto crnogorskih građana izjasnilo se za nezavisnost dok je 45 odsto glasalo za zajednicu sa Srbijom.

Petnaestu godišnjicu od proglašenja nezavisnosti Crna Gora dočekuje kao nacionalno duboko podijeljeno društvo na Srbe i Crnogorce sa snažnim uplivom Srpske pravoslavne crkve (SPC) i susjedne Srbije, posebno izraženim nakon što je u avgustu prošle godine Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića nakon 30 godina otišla u opoziciju.

Petnaest godina nezavisnosti Crne Gore

03:47 Min. Verfügbar bis 20.05.2022


Većina za tjesni savez sa Srbijom

Zdravko Krivokapić

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić

Sada većinu u parlamentu čine partije – Demokratski front i Demokratska Crna Gora, koje se zalažu za tjesni savez sa Srbijom. Incidenti na nacionalnoj osnovi postali su svakodnevica u državi koja ima oko 600.000 stanovnika.

Gradjanska aktivistkinja i dobar poznavalac političkih prilika Dina Bajramspahić kaže da su nacionalne podjele veliki problem ali i ukazuje da u Crnoj Gori do sada političari nijesu postigli dogovor oko ključnih vrijednosti na kojima treba da se temelji država.

“Mislim da je mnogo veći problem što mi nemamo elite koje imaju zrelost da kažu da moraju da postoje pitanja koja su iznad toga. Mi moramo da se okupimo i da nadjemo konsenzus oko nekih pitanja koja su važna za svakog bez obzira na vjeru i naciju, pa čak i političku preferenciju. Ja mislim da to treba da budu upravo evropske integracije”, kaže ona.

Bez snažnih institucija, cvjeta nepotizam

Zastave NATO i Crne Gore na zgradi crnogorskog parlamenta u Podgorici

Zastave NATO i Crne Gore na zgradi crnogorskog parlamenta u Podgorici

Crna Gora za petnaest godina nije uspjela da izgradi snažne nezavisne institucije, malo je uradila u borbi protiv kriminala i korupcije, cvjeta nepotizam. To je u izvještajima konstatovala i Evropka unija (EU) sa kojom Crna Gora pregovara još od 2012. godine o pristupu. Ipak, Crna Gora je pod vodjstvom Đukanovića uspjela da postane članica NATO-a.

Ukazujući da je dobro što je nakon 30 godina došlo do smjene vlasti, Dina Bajramspahić kaže da je problem što je nova vlast nastavila da radi isto što je radio i DPS, prevashodno da zapošljava partijske kadrove. KaŽe da nije dovoljno samo da dodje do smjene vlasti i dodaje:

“Sada već vidimo da je potreban novi pritisak društva na političke elite da dodje do unapredjenja načina upravljanja državom, što se još nije dogodilo”, kaže ona.

Pandemija snažno uticala na pad standarda

Portret - Milo Đukanović za govornicom sa raširenim rukama

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović

U ekonomskom smislu, Crna Gora je prvih godina nakon nezavisnosti ostvarila snažan ekonomski rast prvenstveno zahvaljujući ulasku ruskog kapitala. Posljednjih godina, medjutim, jaz izmedju siromašnih i bogatih postaje sve veći, a prosječna zarada, koja je oko 500 eura, stagnira. Godina pandemije koronavirusa snažno je uticala na pad standarda jer su prošle godine granice bile zatvorene i turista nije skoro uopšte bilo. Oko 30.000 ljudi je ostalo bez posla, stopa nezaposlenosti je, prema zvaničnim podacima, skoro 24 odsto, mnogima su primanja značajno smanjena.

Ekonomski analitičar Zoran Radulović ističe da je Crna Gora visoko zadužena zemlja koja se oslanja na turizam, da je izgubila nekada jaku pomorsku privredu i industriju. Za njega je, medjutim, najveći problem to što ljudi nemaju potrebna znanja i vještine da bi bili konkuretni i da bi se razvijale privatne kompanije.

“U Crnoj Gori se znanje stiče ili da biste otišli da živite u inostranstvu, ili da biste našli uhljebljenje na nekom državnom poslu. Danas imate više onih koji platu primaju iz budžeta nego što je to bilo u vrijeme socijalističke Jugoslavije”, kaže on.

Radulović dodaje da je sve teže obezbijediti kvalitetan i pristojan život.

“Zato posežemo za kreditima, zato posežemo za ilegalnim poslovima bilo da je to neplaćanje poreza ili šverc svih vrsta i čekamo da dodje neko sa strane i stvari prevrne naglavačke kako bi nam bilo bolje, ne shvatajući da to niko neće uraditi umjesto nas samih”, kaže on.

Bez otvorenih pitanja sa susjedima

Analitičari su saglasni da je za 15 godina Crna Gora vodila dobru spoljnju politiku i da je uspostavila dobre odnose sa zemljama regiona. Crna Gora nema ozbiljnih otvorenih pitanja ni sa jednom od susjednih zemalja. U dijelu javnosti postoji medjutim strah od upliva Srbije i Rusije i mogućeg zaokreta u politici nove vlade kada su u pitanju spoljnopolitički prioriteti - EU I NATO.

Stand: 20.05.2021, 17:08