Crnogorska vlada u ozbiljnoj političkoj krizi

Podgorica

Crnogorska vlada u ozbiljnoj političkoj krizi

Vesna Rajković, Podgorica

Sedam mjeseci od formiranja crnogorska Vlada sa premijerom Zdravkom Krvokapićem na čelu je u ozbiljnoj političkoj krizi a niko sa sigurnošću u ovom trenutku ne može reći da li su na pomolu vanredni parlamentarni izbori ili formiranje prelazne vlade.

Kriza vlasti u Crnoj Gori kulminirala je nakon što je smijenjem ministar pravde Vladimir Leposavić zbog izjava u kojima je relativizovao genocid u Srebrenici i usvojena Rezolucija o genocidu u parlamentu glasovima dijela vlasti i cijele opozicije. Nakon usvajanja Rezolucije, nezadovoljnji lideri pro-srpskog Demokratskog fronta, najjačeg saveza unutar parlamentarne većine, jer smatraju da je usvajanjem tog dokumenta srpski narod poglašen genocidnim, odlučili su da bojkotuju rad parlamenta. Saopštili su da premijer Zdravko Krivokapić, koji je predložio smjenu Leposavića, više nema njihovu podršku. Predložili su izbor nove vlade i, ako se to ne sprovede, vanredne izbore do kraja godine.

Kriza Vlade kulminirala usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici

03:23 Min. Verfügbar bis 28.06.2022


Pa ipak, osim poziva da podnese ostavku, što je Krivokapić koji je na izborima predvodio njihovu listu, odbio, DF nije povukao ni jedan konkretan potez koji bi doveo u pitanje opstanak vlade. Niko od političara, ali ni analitičara u ovom trenutku nije siguran kakav može biti rasplet krize u vlasti, ali su gotovo svi saglasni da nikome još ne odgovaraju vanredni izbori.

Vanredni izbori najmanje moguće rješenje

Direktorka Centra za gradjansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da ne treba isključiti ni jednu mogućnost ali i dodaje da se nikome iz parlamentrane većine ne isplati da sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića ruši vladu.

“Mislim da će pokušati da nadju prelazno rješenje i da možda prelazna vlada može voditi razrešenju krize. Ne bih se, medjutim, iznenadila da DF vrlo brzo promijeni svoju odluku. Znamo i da su dok su bili u opoziciji prvi znali da bojkotuju parlament, ali i prvi da se vrate”, kazala je ona.

Premijer Zdravko Krivokapić ima podršku Demokrata Aleksa Bečića i URA Dritana Abazovića, što je 14 od 81 poslanika. Rad parlamenta osim DF-a bojkotuje od ranije i opoziciona DPS Mila Đukanovića zbog usvajanja tužilačkih zakona kojima, kako tvrde, nova vlast želi politički da bira tužioce. Oni su bojkot prekinuli samo kad su glasali za usvajanje Rezolucije i smjenu Leposavića.

U javnosti se pominje mogućnost da bude izabran drugi premijer koji bi formirao Vladu, ali je profesor prava Đordje Blažić kategoričan da pad premijera znači i pad Vlade. Blažić smatra da je rješenje u kompromisu.

“Ja ne živim u uvjerenju da su političke partije koje su osvojile vlast, bez obzira na drastične razlike medju njima, sklone da žrtvuju svoju statusnu situaciju da su u vlasti. Ne samo zbog sebe, već i zbog naroda čiju su podršku dobili a koji to ne bi baš dobro prihvatio”, smatra Blažić.

Oštre kritike iz Srbije

Osim krize unutar same Crne Gore, usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici je dodatno zaoštrilo odnose sa Srbijom. Krivokapić i Bečić su se prvi put našli na oštrom udaru najviših srpskih zvaničnika predvodjenih predsjednikom Aleksandrom Vučićem ali i srpskih tabloida koji su ih nazivali izdajnicima jer je Crna Gora, kako tvrde, u Rezoluciji srpski narod proglasila genocidnim, što međutim u tom dokumentu nigdje ne piše. Takvim rječnikom iz Srbije do sad su se obraćali Đukanoviću i njegovom DPS-u.

U Rezoluciji se najoštrije osudjuje genocid u Srebrenici ali i ističe da odgovornost može biti isključivo individualna i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački. Krivokapić i Bečić su u nekoliko navrata saopštili da retorika zvaničnog Beograda vraća Crnu Goru i Srbiju u 90-e a premijer im je poručio da će se “ako imaju obraza stidjeti onoga što rade”.

Stand: 28.06.2021, 18:03