BiH: veliki veliki pad uplata iz dijaspore

Sarajevo

BiH: veliki veliki pad uplata iz dijaspore

Amir Sužanj, Sarajevo

Centralna banka Bosne i Hercegovine potvrdila je kako je u prošloj godini zabilježen pad doznaka iz dijaspore za 250 miliona eura. To je težak potres za ionako uzdrmanu ekonomiju, ali i veliki udar na životni standard građana.

U širokom spektru negativne pandemijske statistike jedna pojedinost posebno je zabrinjavajuća. Dijaspora je u prošloj godini u Bosnu i Hercegovinu poslala oko 250 miliona eura manje nego u godini prije pandemije, u kojoj je iz inostranstva putem banaka uplaćeno oko milijardu i po eura. Riječ je samo o sredstvima od direktnih uplata putem transakcijskih računa banaka u Bosni i Hercegovini. Međutim, stvarni gubici zbog izostanka novca iz dijaspore u protekloj godini, obilježenoj pandemijom, znatno su veći, tvrde finansijski stručnjaci.

Pad prihoda iz dijaspore znatno veći od zvaničnih podataka, tvrde ekonomisti

Priliv sredstava od bh-građana iz inostranstva u značajnoj mjeri se odvija i drugim, neformalnim putevima, pa se godišnje, u normalnim okolnostima, procjenjuje na 3 do čak 5 milijardi eura. Kako je i na tom neformalnom planu došlo do osjetnog pada priliva sredstava iz dijaspore, manjak novca iz inostranstva je bar duplo veći od onog zvaničnog, koji je objavila Centralna banka, upozorava u razgovoru za WDR ekonomski ekspert, profesor Admir Čavalić.

BiH: veliki veliki pad uplata iz dijaspore

03:49 Min. Verfügbar bis 15.06.2022


„Dosta novca uđe u državu bez evidencije, niti se mora na graničnim prelazima evidentirati. Dosta se pomaže u nefinansijskom, materijalnom, smislu, kroz različite donacije i slično. Očekuje se ukupni pad nekih 20 do 25 posto podrške od dijaspore. To je vrlo značajno u kontekstu domaće ekonomije. Bosna i Hercegovina spada među deset zemalja na svijetu, koje imaju najveće učešće dijaspore u domaćoj ekonomiji“.

Ekonomisti su upozoravali kako je ovaj trend neminovan i kako će bosanskohercegovačka ekonomija, ionako uzdrmana pandemijom, ostati bez značajnih sredstava. Nekadašnji i prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Namik Alimajstorović podsjeća da su se i ljudi iz Bosne i Hercegovine suočili sa očekivanim posljedicama pandemije u zemljama u kojima žive, što se direktno odrazilo na mogućnost njihovih uplata.   

„Građani u dijaspori su ostali takođe i bez poslova ili su im smanjene plate i tako dalje... Manje zarađuju nego što su zarađivali i, naravno, shodno tome odmah manje šalju u Bosnu i Hercegovinu“.

Izostali i veliki prihodi od dolaska dijaspore na godišnje odmore

Ekonomisti upozoravaju na osjetan pad još jednog značajnog elementa priliva sredstava iz inostranstva, koji se u finansijskim krugovima ne ubraja u direktne uplate, ali je za Bosnu i Hercegovinu veoma značajan. Prošle godine zbog pandemije većina bh-građana nije dolazila na odmor u domovinu, pa su izostala i sredstva koja ljudi iz dijaspore unesu i potroše u domovini tokom svog dolaska. Sarajlija Amar Karaman, mladi vozač koji je s porodicom budućnost potražio u Njemačkoj, potvrđuje da je većina Bosanaca i Hercegovaca prošlog ljeta bila primorana da odustane od odmora u svojoj  domovini. 

„Prvenstveno je bio problem za putovanje, pa nakon toga ste se trebali testirati. Kada dođete u Njemačku, morali ste imati obaveznih pet dana karantene. Ljudi se uopšte nisu odlučivali da idu dole. Pa nekih 90 posto mog okruženja, prijatelja ovdje, niko prošle godine nije išao.  Jednostavno nije želio da se izlaže tom riziku. I ovo malo posla, ljudi koji su ostali da rade u nekom punom kapacitetu i obimu svog posla, nisu jednostavno htjeli da se izlažu“ 

Novčane doznake iz dijaspore 8% BDP-a 

Novčane doznake i drugi lični transferi dijaspore čine oko osam posto bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine, a ako se tome dodaju i razna druga primanja poput penzija i privremenih prihoda, doprinos BDP-u dostiže i 14 posto. Prema ekonomskim izvještajima, u BiH je trenutno 406 hiljada nezaposlenih, a desetine hiljada građana u velikoj mjeri zavise upravo od uplata iz dijaspore. Svako narušavanje tog balansa ozbiljno potkopava krhku bosanskohercegovačku ekonomiju, koja u dobroj mjeri zavisi od tih sredstava, naglašava profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Željko Šain.

„To će svakako uticati na ekonomiju u Bosni i Hercegovini jer značajan dio tih sredstava išao je u finalnu potrošnju i slao se onima koji jesu u Bosni i Hercegovini“. 

Ako u ovoj priči ima nečega dobrog, onda je to činjenica da su u institucijama, prema neslužbenim tvrdnjama, bar u dogledno vrijeme odustali od ranije ideje, koja je razbjesnila i dijasporu i građane koji zavise od uplata – oporezivanja doznaka iz inostranstva od deset posto.

Stand: 15.06.2021, 18:02