Live hören
Jetzt läuft: Achalay von Klik & Frik

Tetoviranje – bezopasno ili ne?

Tetoviranje

Tetoviranje – bezopasno ili ne?

Marijana Koritnik, Köln

Dvadeset posto njemačkih stanovnika, odnosno 16 milijuna osoba, ima tetovaže. To je ustanovilo lajpciško sveučilište u svom posljednjem velikom istraživanju provedenom na 2510 osoba u dobi od 14 do 94 godine. Može li taj masovni fenomen naštetiti zdravlju ili je potpuno bezopasan?

Oslikavanje ili obilježavanje vlastitog tijela postalo je masovni fenomen. Ime drage osobe, datumi, razni simboli, manji crtež ili cijele kompozicije... Jednobojno, višebojno, prema predlošku ili nešto sasvim novo - sve je moguće.

Tinta kao strano tijelo

Međutim, tetoviranje nije bez rizika. Stručnjaci na to upozoravaju već dugo, među njima i prof. dr. Wolfgang Bäumler iz Klinike i poliklinike za dermatologiju svučilišta u Regensburgu. On naglašava da higijenski uvjeti kod tetoviranja moraju biti besprijekorni, a igle kojima se to obavlja sterilizirane. Do infekcija može doći naročito ljeti, kad je vruće.

Mogu li tetovaže naštetiti zdravlju?

03:32 Min. Verfügbar bis 10.07.2020

Osoba koja radi tetovažu treba biti stručna, a boja koju upotrebljava morala bi biti neškodljiva. "Jer, konačno, tinta za tetoviranje se sastoji od pigmenata koje se ubrizgava u kožu i koji u njoj ostaju. Koža tu tintu registrira kao strano tijelo i pokušava je se riješiti pa dio pigmenata ubrizganih u kožu zaista završi u tijelu", naglašava Bäumler.

Što rade pigmenti u limfnim čvorovima?

Iz prijašnjih pokusa na životinjama je poznato da trećina boje već nakon nekoliko tjedana završi u organizmu. S vremenom se taj dio povećava i taloži u limfnim čvorovima. Ako se npr. kod tetoviranja koristila crna i crvena tinta, i čvorovi će poprimiti takve boje. „Mora se imati u vidu da te supstance ne ostaju u limfnim čvorovima samo par tjedana ili par mjeseci nego cijeli život", upozorava ovaj stručnjak. No kako to djeluje na organizam? Europska unija je u međuvremenu zabranila pokuse na životinjama pa o mogućim posljedicama ima prije svega puno pretpostavki.

Iste boje za aute i ljude

Sve ovisi o kakvoći boje, ali – kaže Bäumler – ma koliko bile kvalitetne, nisu namijenjene za tetovaže. "To su boje koje uopće nisu napravljene za primjenu na ljudima nego za kemijsku industriju, za druge stvari." Na primjer: upotrebljavaju se i u automobilskoj ili tiskarskoj industriji. U nekim uzorcima tinte pronađene su i tvari koje mogu izazvati rak. Jedna od mogućih reakcija na boje su i granulomi – zadebljanja na koži.

Moguće i alergije

Moguće posljedice po ljude istražuje i njemački Savezni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewertung - BfR). Njegov stručnjak, prof. dr. Andreas Luch, šef Odjela za kemikalije i sigurnost proizvoda, navodi da se tinta sastoji od oko stotinu različitih supstanci, a može sadržavati i teške metale: krom, cink, kobalt, arsen, kadmij, nikl i druge. Zastrašujuće je, kaže Luch, u koliko uzoraka tinte je pronadjen nikl. "Kad su takve tinte veoma zagađene niklom, to znači da on, kao i druge tvari, dolazi direktno u tijelo. Tako je i puno veća vjerojatnost da će izazvati alergiju kod osoba osjetljivih ili alergičnih na nikl nego što bi to bio slučaj da su s njim izvanjski došle u doticaj."

Mala tetovaža - veliki trošak

Iz Instituta također poručuju: tetoviranje se obavlja isključivo na vlastitu odgovornost. Treba naglasiti da, u pravilu, pacijent sam snosi troškove liječnja ako bi došlo do zdravstvenih problema, odnosno njih ne preuzimaju zdravstvena osiguranja. Isto važi i kod odstranjivanja tetovaže s tim da se to radi postupno, u više navrata - ili laserom ili operativno.

Uklanjanje već i male tetovaže može koštati više od tisuću eura. Ali ne samo na džepu, nego i na koži ostaju trajni ožiljci. Važno: Savezno ministarstvo za prehranu i poljoprivredu daje korisne informacije o tetoviranju. Uputno je "zaviriti" na njegov internetski portal.

Stand: 10.07.2019, 17:53