Live hören
Jetzt läuft: Enemies von Post Malone feat. Dababy

Skraćivanje radnog vremena - pod kojim uvjetima?

Symbolfoto Teilzeit (skraćeno radno vrijeme)

Skraćivanje radnog vremena - pod kojim uvjetima?

Marijana Koritnik, Köln

Prije se sa skraćenog radnog vremena nije moglo vratiti na rad u puno radno vrijeme osim u malobrojnim, zakonom propisanim, slučajevima. Od 1. 1. ove godine to se promjenilo: sada se automatski iz skraćenog vraća u puno radno vrijeme. To omogućuje novi zakon.

Novi zakon o skraćenom radu i radu na određeno vrijeme - Teilzeit- und Befristungsgesetz daje vam pravo na skraćivanje radnog vremena ukoliko zahtjev za to podnesete nakon 1. 1. ove, 2019., godine. Međutim, hoćete li moći ostvariti to pravo ovisi o veličini poduzeća u kojem radite i o vašem radnom stažu u poduzeću. Prvo: poduzeće mora imati više od 45 zaposlenih, a vi najmanje šest mjeseci staža. Također i osobe koje rade na nepuno radno vrijeme, a žele svoje radno vrijeme dodatno skratiti, imaju pravo na to.

Pravo na skraćivanje radnog vremena

03:30 Min. Verfügbar bis 09.01.2020

Pisani zahtjev, može i e-mailom, za rad na skraćeno radno vrijeme – befristete Teilzeit – podnosite svom poslodavcu najmanje tri mjeseca prije željenog roka. Pritom uopće ne trebate navesti zbog čega želite raditi kraće, ali morate navesti razdoblje u kojem tako želite raditi. Prema novoj regulativi, tako možete raditi najmanje jednu, a najviše pet godina. Sve to propisuje novi zakon.

Za više fleksibilnosti

Savezni ministar rada, SPD-ov Hubertus Heil, pretpostavlja da će od novih zakonskih mogućnosti imati koristi svi koji žele više životne fleksibilnosti: "Važno je da se pobrinemo za to da u suvremenom svijetu rada zaposlenice i zaposlenici imaju mogućnost prilagođavati radno vrijeme svojim životnim situacijama; njihove želje za fleksibilnošću su također opravdane, a ne samo želje poslodavaca za fleksibilnošću."

Što moraju poduzeća?

Što zakon propisuje tvrtkama? Mala poduzeća s do 45 zaposlenih nisu dužna svojim zaposlenicima omogućivati skraćeno radno vrijeme, a tvrtke od 45 do 200 radnika to mogu, ali i ne moraju.  Ako bi u njima na svakih 15 zaposlenika jedana osoba već radila skraćeno, poslodavac ima pravo svakom sljedećem, koji to zatraži, reći "ne". Drugim riječima, posao u poduzećima ne smije trpjeti: zbog skraćivanja radnog vremena poslodavac ne bi smio imati nikakvih posljedica. Ako bi ih imao, ne mora ga odobriti.

Praktički, samo poduzeća s više od 200 radnika su dužna, bez izuzetka, zaposlenicima odobravati takve zahtjeve i poslije im omogućiti povratak na prethodnu satnicu: dakle, tko je imao puno radno vrijeme, vraća se na punu satnicu, a tko je već prije radio skraćeno, vraća se na prethodnu – skraćenu – satnicu.

Lakše usklađivanje poslovnih i privatnih obveza

Novi zakon o skraćenom radu i radu na određeno vrijeme – Teilzeit- und Befristungsgesetz – bi mogao dobro doći prije svega osobama koje se u određenom razdoblju žele više posvetiti obitelji ili drugim privatnim obvezama.

Zaposlenica iz Koblenza koja je i majka dvoje djece, želi iskoristiti novu regulativu i već se odlučila na dvogodišnje skraćeno radno vrijeme – befristete Teilzeit. Kaže, lakše će moći pomiriti obiteljske i poslovne obaveze: „Tako imam mogućnost oboje optimalno uskladiti: jedno vrijeme raditi skraćeno da bih stigla na sve privatne obaveze i da ih bolje uskladim s poslovnima, ali i da u budućnosti imam mogućnost ponovo se više posvetiti mojim poslovnim ciljevima."

Povratak na isto radno mjesto?

Da li novi zakon propisuje povratak na isto radno mjesto? Ne, poslodavac nije dužan vratiti osobu na njeno prethodno radno mjesto, ali dužan joj je ponuditi jednako ili približno jednako plaćeno mjesto.

Treba naglasiti da novi zakon ne važi za one koji su skraćivanje radnog vremena zatražili prije kraja 2018. godine. Za njih vrijedi stara regulativa.

Stand: 09.01.2019, 18:00