Live hören
Jetzt läuft: Cail La Mandé Rousé von Toto Necessite

Rezistentne bakterije – sve veća opasnost za svijet

Alexander Fleming u svojoj laboratoriji, 1943

Rezistentne bakterije – sve veća opasnost za svijet

Marijana Koritnik, Köln

Otkriće penicilina spada ne samo među najvažnije događaje u povijesti medicine, nego i u povijesti čovječanstva: bez tog antibiotika bi još više ljudi pokosile zarazne bolesti pa čak i obične upale. Međutim ni 90 godina nakon otkrića penicilina borba s bakterijama nije završena. 

Škotski liječnik Alexander Fleming je u povijesti medicine zabilježen kao bakteriolog koji je otkrio prvi antibiotik i to sasvim slučajno. Početkom devetog mjeseca 1928. godine se s godišnjeg odmora vratio u londonsku bolnicu St. Mary's, u kojoj je radio, i u laboratoriju ugledao nešto neočekivano. U jednoj od staklenih posudica s kulturama stafilokoka razvila se plijesan, a u krugu oko nje – ništa: samo providno stakleno dno. Zaključio je: nešto iz plijesni je uništilo bakterije!

Godinu dana kasnije, nakon brojnih pokusa, u britanskom medicinskom časopisu je objavio članak o enzimu iz gljivica plijesni koji uništava stafiloke, ali nitko se na to nije obazirao. Kolege su ga tek pitale zašto je za to izmislio novu riječ – penicilin. O tomu je Fleming ispričao puno kasnije na jednom predavanju, kada se antibiotik već uvelike proizvodio i koristio: „Penicilin sam otkrio prije 25 godina i ljudi su me pitali zbog čega sam ga tako nazvao. Zbog toga što tu supstancu stvara gljivica penicillium. I tako sam tu tvar nazvao penicilin."

Zaboravljeno otkriće zaslužilo Nobelovu nagradu

Prvih desetak godina se na Flemingovo otkriće potpuno zaboravilo. Postalo je aktualno tek kad su 1938. potpuno slučajno na članak naišla dva znanstvenika iz Oxforda: Howard Walter Florey i Ernst Boris Chain. Pokuse su obavili najprije na štakorima, a 1941. i prve kliničke testove na ljudima: efekt je bio očit, ali naišlo se na ogroman problem: kako iz sićušnih gljivica plijesni proizvesti veliku količinu penicilina.

Drugi svjetski rat i brojne žrtve među vojnicima utjecali su na užurbanu "potragu" za efikasnim lijekovima. To je dovelo i do britansko-američke suradnje, intenzivnih istraživanja i zahvaljujući velikim američkim tvrtkama te Rotschildovom novcu i do prve proizvodnje penicilina na veliko. Započela je 1942. godine u SAD-u, a ubrzo je nastavljena i u Velikoj Britaniji. Uslijedila su i priznanja: Fleming, Florey i Chain su 10. 12. 1945. za otkriće i proizvodnju penicilina dobili Nobelovu nagradu.

Bakterije jače od antibiotika

U svijetu danas ima oko 100 vrsta antibiotika, ali tu je i novi problem: sve više bakterija je na njih otporno. Uzroka za to ima više. Jedan od njih: pretjerana upotreba. Reinhard Door iz ljekarskog časopisa „Apothken Umschau“: "Što više antibiotika – to veća rezistencija. Na taj način se bakterije brane. To ima za posljedicu da mnogi antibiotici više ne pomažu i da bakterijske infekcije, koje se prije uspješno liječilo, odjednom počinju predstavljati ozbiljnu prijetnju."

Upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije

Posljedice: godišnje oko 750.000 ljudi u svijetu umre jer im ni jedan antibiotik ne može pomoći. Na problem rezistencije upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija WHO: nazvala ga je jednim od najvećih rizika današnjice i pozvala farmakološke kompanije na istraživanja i razvoj antibiotika nove generacije – onih koji bi uništavali otporne bakterije i - spašavali ljude.

Stand: 20.12.2018, 17:12