Live hören
Jetzt läuft: King Kunta von Kendrick Lamar

Debata - Kazneni progon maloljetnika već od 12. godine?

Kriminal kod mladih

Debata - Kazneni progon maloljetnika već od 12. godine?

Marijana Koritnik, Köln

Što se događa kad maloljetnici počine teško kazneno djelo? Može li im se suditi? Mogu li za kriminal djeteta posljedice snositi i roditelji? O tome se u Njemačkoj razvila velika javna debata nakon nezapamćenog zločina u Mülheimu na Ruhru.

Petorica dječaka u dobi od 12 do 14 godina su silovali jednu mladu djevojku. Slučaj je zgrozio javnost i završio i u mnogim svjetskim medijima, a ima i dodatnu težinu jer se, prema navodima medija, radi o djeci migranata - pripadnika turske manjine iz Bugarske.Žrtva petorice dječaka bila je 18-godišnja djevojka s mentalnim poremećajem. Namamili su ju u park, odvukli u grmlje i silovali. Policiju su nazvali slučajni prolaznici. Dječaci su pobjegli, ali su ubrzo nađeni i identificirani kao počinitelji.

Maloljetnički kriminal

03:36 Min. Verfügbar bis 07.08.2020

Policijski sindikat za promjenu kaznenog zakona

Protiv trojice 14-godišnjaka moguće je pokrenuti kazneni postupak, ali ne i protiv dvojice 12-godišnjaka jer u Njemačkoj zakon ne dozvoljava sudski progon mlađih od 14 godina. Smatra se da su to još djeca koja nisu svjesna svojih postupaka pa da za njih ni ne mogu kazneno odgovarati.

Rainer Wendt, predsjednik policijskog sindikata, međutim razmišlja drugačije. Traži promjenu kaznenog zakona i da se delinkventima sudi već od 12. godine života: "Zahtjev za spuštanjem dobi za kaznenu odgovornost na 12 godina je potpuno legitiman. Pritom nije cilj djecu "strpati" u zatvor. Naravno da im tamo nije mjesto, ali na taj način bi se na djecu koja počine kaznena djela mogao proširiti sudski utjecaj npr. kroz opomene, upozorenja i razne odluke koje sud može izreći."

Ministrica i Savez sudaca - protivnici promjena

Protiv Wendtova zahtjeva odmah su se izjasnili savezna ministarica pravosuđa Christine Lambrecht i predsjednik Saveza njemačkih sudaca Jens Gnisa te uputili na druge mogućnosti kad su u pitanju maloljetnici. Navode da su za njih nadležni uredi za mladež i obiteljski sudovi.

Kada je npr. ponašanje djece posljedica problema u obitelji, uredi za mladež mogu predlagati razne mjere i prema djeci i prema roditeljima, a o mjerama odlučuju obiteljski sudovi. Jens Gnisa: "Na primjer, obiteljski sudovi mogu obavljati razgovore i opominjati kada s obitelji nešto nije u redu, ako roditelji ne mogu odgajati djecu i čak mogu izuzeti dijete iz porodice. Znači, djecu se uvijek može oduzeti i dati u dom kada više apsolutno ništa ne štima u familiji."

Gnisa doduše priznaje da u uredima za mladež i domovima za djecu nema dovoljno osoblja te apelira na kadrovsko jačanje takvih ustanova, kao i na preventivan rad s djecom, mladeži i s obiteljima. Njegov je stav: treba rješavati probleme, a ne kod svakog problema mijenjati zakon. Tako razmišlja i pravna znanstvenica s kaselskog sveučilišta Theresia Hoeynck koja se također oštro protivi kaznenom progonu djece. Bolje bi bilo – kaže - razmisliti što poduzeti i kako pomoći najmlađima da se ne upuštaju u kriminal.

Psihoterapeut - za izuzetke

Za razliku od njih psihoterapeut Christian Lüdke iz Essena, specijaliziran za djecu i mladež, smatra da bi i najmlađi u nekim slučajevima trebali kazneno odgovarati: "Korisno bi bilo da se u pojedinim izuzetnim slučajevima, poput ovog u Mühleimu na Ruhru, može i za 12-godišnjake odrediti veoma strogu i tešku kaznu jer samo tako se može utjecati i djelovati na promjenu ponašanja."

  Ako djeca prolaze bez ikakvih posljedica, u pravilu će nastaviti kriminalom – naglašava Lüdke i dodaje: u svakom pojedinom slučaju bi trebalo ustanoviti koliko je dijete zrelo pa ako je zrelije od svoje biološke dobi, što može biti slučaj, tada je i svjesnije svojih postupaka i za njih bi trebalo i kazneno odgovarati i kada ima manje od 14 godina – stav je ovog psihoterapeuta.

Stand: 07.08.2019, 17:29