Live hören
Jetzt läuft: NEU Ilhéus (Nu Bai) von Dino D'Santiago

Šta za gradjane znači reforma poreza na zemljište?

Kućice iz Monopola na novčanicama

Šta za gradjane znači reforma poreza na zemljište?

Suada Herak, Köln

Iako je ova reforma dugo vremena bila sporna, ipak su članovi novog sastava koalicijskog odbora za porez na zemljište (Grundsteuer) njemačke savezne vlade već na prvom sastanku (18.06.2019) postigli dogovor.

Porez na vlasništvo nad zemljištem jedan je od najvažnijih izvora prihoda za opštine. Iz tog poreza (Grundsteuer) pokriva se 15 posto svih poreza od kojih se plaćaju izgradnja i održavanje puteva, bazeni, pozorišta i druge stvari. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, ukupni prihodi prošle godine iznosili su 14,2 milijarde eura.

Zašto je reforma neophodna?

Njemački Savezniustavni sud (Verfassungsgericht) je 10.aprila 2018. godine donio presudu prema kojoj je način na koji se obračunava porez na zemljište (Grundsteuer) nepravedan jer se zasniva na, kako je rečeno, na potpuno zastarjelim vrijednostima tj. podacima koji nisu usklađeni u posljednjih 50 godina. Ustavni sud je zakonodavcu naložio da do kraja 2019. godine donese zakon koji bi pravednije regulirao osnove po kojima vlasnici nekretnina u Njemačkoj plaćaju poraz na zemljište.

Šta za gradjane znači reforma poreza na zemljište?

03:55 Min. Verfügbar bis 19.06.2020

Šta je to porez na zemljište ili zemljarina?

Porez na zemljište (Grundsteuer) pogadja skoro sve gradjane u Njemačkoj. Kako vlasnika zemljišta, kuća ili stanova, tako i stanare. Od njih vlasnici u pravilu traže da plaćaju dodatne troškove (Nebenkosten). Ova vrsta poreza donosi gradskim i opštinskim vlastima opštinama 13 milijardi eura godišnje i jedan je od njihovih najvažnijih prihoda.

Zašto se ovim bavio Ustavni sud?

Pitanje ovog poreza našlo se na Ustavnom sudu (Verfassungsgericht) da bi se preispitala odluka Saveznog finansijskog suda (Bundesfinanzhof) koji je po tužbi više vlasnika zemljišta sadašnji način obračuna poreza proglasio nepravednim i neustavnim. Obračunse vrši po principu što je veća vrijednost zemljišta to je i viši porez. Problem je prije svega u tome što su i dalje na snazi zastarjele uredbe. U zapadnom dijelu Njemačke od 1964. godine, a na istoku od 1935. Iako su se vrijednosti zemljišta različito razvijale tokom decenija, pravila su ostajala ista. Tako je u velikim gradovima znatno više rasla vrijednost zemljišta nego u ruralnim područjima.

Promjene ranije predlagane, ali bez realizacije

Da se nešto mora promijeniti u decenijama zastarjelom stanju po pitanju poreza na zemljište već dugo postoji saglasnost u politici. Većina saveznih zemalja je 2016. godine predložila novi postupak obračuna poreza koji se ne bi zasnivao na tržišnoj vrijednosti zemljišta. Umjesto toga glavni bi kriteriji bili: veličina, mjesto i saobraćajna povezanost zemljišta, kao i površina i troškovi gradnje objekta. Medjutim, prijedlog nije realiziran zbog protivljenja Hamburga i Bavarske, jer su se obje savezne zemlje pribojavale da bi nova procjena vrijednosti zemljišta vodila ka povećanju poreza. A, da bi se mogla donijeti zakonska promjena potrebna je saglasnost svih saveznih zemalja.

Nakon usvajanja zakona o reformi o porezu na zemljište koji treba biti donesen do kraja 2019. godine, nova procjena vrijednosti zemljišta i gradjevina mogla bi potrajati i do deset godina, jer je u pitanju 35 miliona zemljišta i poljoprivrednih i šumskih gazdinstava. Za gradjane, vlasnike ili stanare to znači da će jedni plaćati više, a drugi manje nego do sada.

Stand: 19.06.2019, 17:45