„Jezik nije samo sredstvo komunikacije“
Stand: 02.08.2022, 18:00 Uhr
Azra Hodžić-Kadić s Univerziteta u Beču istražuje višejezičnost s fokusom na manjinske i migrantske jezike između kojih postoji bitna razlika. Bolje rečeno, Hodžić-Kadić objašnjava kako se između njih pravi bitna razlika što može imati zanimljive posljedice kada je pitanju njihovo njegovanje i održavanje.
Kao neko ko ima mnogo kontakta s višejezičnim osobama i onima koji to žele postati Azra Hodžić-Kadić svima načelno poručuje: „Jezik nije, niti može biti, samo sredstvo komunikacije. Ako jezik svedemo samo na komunikaciju onda sve postaje suhoparno, onda možete koristiti i robota da vam prevodi. Kada se stvarno unesete u jezik - vi želite odgonetnuti sve što ima veze s tim jezikom ili s državama u kojima je taj jezik glavni.“
Drugim riječima, Hodžić-Kadić smatra kako pri usvajanju odnosno njegovanju jezika ključnu ulogu igraju emocije, pitanja kulture i identiteta. U našem podcastu Azra Hodžić-Kadić, koja inače govori osam jezika te predaje bosanski i hrvatski na Univerzitetu u Beču, pojašnjava razliku između migrantskih i jezika autohtonih manjina u Evropskoj unija. Po njoj jezici manjina, kao što je recimo danski na sjeveru Njemačke, od EU dobijaju mnogo više pažnje i potpore nego što je to slučaj kod drugih jezika kao što su bosanski, hrvatski ili srpski koji važe kao migrantski jezici.
Kada je u pitanju podrška iz tzv. matičnih zemalja, Hodžić-Kadić smatra da se Hrvatska nalazi na najboljem putu, Srbija također ulaže određene napore, dok, čini se, od Bosne i Hercegovine govornicima bosanskog jezika trenutno stiže najmanje podrške. Pritom, Azra Hodžić-Kadić nije sjedila skrštenih ruku te je iz tog razloga preuzela inicijativu i pokrenula projekat Otkrij bosanski, napisavši usput istoimeni višejezični udžbenik. Hodžić-Kadić posebnu pažnju posvećuje tzv. drugoj i trećoj generacija govornika koji uče, usavršavaju ili jednostavno koriste jezik porijekla. Ona u njemu vidi dio policentričnog migrantskog identiteta kojeg valja njegovati jer se iza njega krije posebna vrsta pogleda na svijet i emocije.
U Njemačkoj se umjesto maternjeg jezika sve češće koristi pojam jezika porijekla - Herkunftssprache. Sve to ima vezom s pojavom koja ja sve teže da zaobići: "Višejezičnost". Širok pojam u kojem se stapaju odnosno sudaraju politika, emocije i pitanja kulture i ličnog identiteta.
