Višejezičnost u EU i učenje maternjeg jezika u Nemačkoj
Stand: 02.08.2022, 18:07 Uhr
EU ima 24 službena jezika, među kojima su i hrvatski i slovenački. „Jezici EU su suštinski deo našeg kulturnog nasleđa“ i „EU podržava višejezičnost u svojim programima i radu svojih institucija“, navodi se na internet stranici Evropske unije. A koliko se u Nemačkoj koriste mogućnosti dodatne nastave na maternjem jeziku?
Princip višejezičnosti je i deo Povelje EU o osnovnim pravima. Kako se navodi: „Građani EU imaju pravo da komuniciraju sa institucijama EU na bilo kom od 24 službena jezika, a institucije moraju da odgovore na tom istom jeziku“. Na svim službenim jezicima EU dostupni su i pravni akti i njihovi sažeci. I sednice Evropskog parlamenta i Saveta EU prevode se na sve službene jezike, što znači i da evroposlanici u parlamentu mogu da govore bilo kojim službenim jezikom.
Zašto je višejezičnost važna?
Kako se navodi na službenoj stranici EU, «jezici spajaju ljude, druge zemlje i kulture čine pristupačnijima i doprinose međusobnom razumevanju“. Isto tako poznavanje stranih jezika povećava šanse za zapošljavanje i mobilnost i povećava konkurentnost privrede EU. Podsticanje učenja stranih jezika je prioritet EU, jer istraživanja pokazuju da previše Evropljana završava školu bez praktičnog poznavanja nekog stranog jezika. Maternji jezik+2 tako glasi cilj EU, dakle taj cilj predviđa da svako, pored maternjeg, govori dva strana jezika. Evropska komisija sarađuje sa vladama država članica kako bi se realizovao taj ambiciozan cilj. Komisija sprovodi mere kako bi se učenje jezika modernizovalo i postalo efikasnije. Između ostalog, spomenimo program Erasmus+ koji mladima pruža priliku da usavrše znanje stranog jezika pohađajući nastavu u inostranstvu.
Dodatna nastava na maternjem jeziku u Nemačkoj
U Nemačkoj živi više od milion ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije. Savezni zavod za statistiku (Statistisches Bundesamt) međutim nema podataka o tome koliko njihova deca koriste mogućnosti „dodatne nastave na maternjem jeziku (muttersprachlicher Ergänzungsunterricht), koju nude brojni konzulati, udruženja, ali i osnovne škole u više saveznih zemalja. Kako nam je rečeno, u Nemačkoj ne postoji neki centralni registar sa tim podacima. Međutim organizacija «Mediendienst Integration» poslala je upit Ministarstvima za obrazovanje svih saveznih zemalja, o tome da li pojedine savezne zemlje nude „dodatnu nastavu na maternjem jeziku” i koliko učenica i učenika tu nastavu pohađa.
Koliko mladih u Nemačkoj uči bosanski, hrvatski i srpski jezik?
U nemačkim saveznim zemljama školske 2019/2020. godine više od 137.000 učenica i učenika je pohađalo nastavu maternjeg jezika koju organizuje država, oko 4.000 više nego u ranijoj školskoj godini. U nekim saveznim zemljama maternji jezik se nudi i kao izborni predmet, u ređim slučajevima i kao strani jezik. A nastavu na maternjem jeziku nude i konzularna predstavništva i ambasade, ali nemačka ministarstva obrazovanja ne raspolažu uvek podacima o tome koliko mladih tamo uči maternji jezik.
Bavarska, Berlin
Recimo što se Bavarske tiče, ta organizacija je došla do podataka da nastavu maternjeg jezika, govorimo o zemljama regije, nude konzulati Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, ali nije poznato koliko učenika pohađa tu nastavu. Inače, Ministarstvo obrazovanja Bavarske tu nastavu ne nudi. Što se Berlina tiče, jedina informacija vezana za zemlje regije je da u diplomatskim predstavništvima srpski jezik uči 76 učenika, a makedonski 26.
Bremen, Hamburg, Hesen
Kada je reč o Bremenu, spominje se samo konzulat Srbije koji nudi nastavu na maternjem jeziku. U konzulatu Srbije u Hamburgu maternji jezik uči 104 učenica i učenika, a u konzulatu Hrvatske ukupno 87. Državnu ponudu o osnovnoj školi koristi četvoro đaka iz Bosne I Hercegovine. Više informacija ima kada je reč o Hesenu. U konzulatu Hrvatske maternji jezik uči 519 učenika, u konzulatu Srbije 217, Bosne i Hercegovine 33 i Makedonije 21. Pored toga 172 učenika koristi državnu ponudu za učenje srpskog, a 60 za učenje hrvatskog jezika.
Severna Rajna Vestfalija, Porajnje-Palatinat, Šlezvig-Holštajn
U u toj saveznoj zemlji konzularna predstavništva nude učenje maternjeg jezika, ali ministarstvo obrazovanja nema podatke o broju učenica i učenika, a kada je reč o programu te savezne zemlje za učenje maternjeg jezika, ni jedna zemlja regije se ne spominje izričito. Postoje brojke vezane za učenje turskog, arapskog, ruskog i niz drugih jezika, dok su bosanski, hrvatski ili srpski na tabeli u rubrici «ostali jezici» (weitere Sprachen) sa 6.721 učenikom, ali među tim ostalim jezicima je još desetak drugih.
U saveznoj zemlji Porajnje-Palatinat (Rheinland Pfalz)nema nastave u konzulatima, a u državnim školama hrvatski uči 264 đaka, srpski 105 i bosanski 49. Još se samo spominje da u Šlezvig-Holštajnu hrvatski jezik u školi uči 20 đaka. To su sve podaci iz dokumenta "Wie verbreitet ist der herkunftssprachliche Unterricht?", koji je u avgustu 2020. objavila organizacija "Mediendienst Integration".
