Live hören
Jetzt läuft: Animation Kifuti (Martin Meissonnier reconstruction) von Orchestre Bambala

Projekt prevodilačke mreže Traduki "Arhipelag Jugoslavija"

Projekt prevodilačke mreže Traduki  „Arhipelag Jugoslavija“

Projekt prevodilačke mreže Traduki "Arhipelag Jugoslavija"

Suada Herak i Davor Korić

Povodom 30-te godišnjice od raspada Jugoslavije prevodičaka mreža Traduki pozvala je petnaest autora sa ovog područja da napišu eseje u kojima treba da se pozabave pitanjem šta je danas ostalo od nekadašnje zajedničke države.

Davore ti već niz godina izvještavaš sa Sajma knjiga u Leipzigu na kojem prevodilačka mreža Traduki organizira brojna čitanja najproduktivnijih pisaca iz svih zemalja s prostora bivše Jugoslavije, pa nam možeš reći nešto više o ovom projektu.

Književnost zemalja Jugoistočne Evrope trebalo je da bude u fokusu leipziškog sajma knjiga još prošle 2020. godine. Predstavljanje literarnih ostvarenja i njihovih pisaca zamišljeno je kao trogodišnji projekat koji bi trajao do 2022. pod nazivom Common Ground, što bi se moglo preveseti kao zajedničko tlo ili zajedništvo.

Razgovor Suada Herak i Davor Korić

09:03 Min. Verfügbar bis 22.04.2022


No sajam knjiga u Leipzigu, koji je trebalo da se održi, kao i svake godine u martu,  je prošle godine kao i ove otkazan zbog korone.

Ali voditelji agilne prevodilačke mreže Traduki su se brzo snašli došavši na ideju da se realizira digitalni program tako da se zainteresiranim čitateljicama i čitateljima omogući uvid u ovogodišnju temu, koja je intrigantna kako za sve one koji dolaze s prostora bivše Jugoslavije tako i za njemačku publiku koja se zanima za književnost ove regije.

Tako je nastala digitalna verzija ovog projekta pod nazivom „Arhipelag Jugoslavija“, koja je svima zaiateresiranim dostupna na internetskim stranicama prevodilačke mreže Traduki i njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, popularno zvanog FAZ. Urednicima ovog uglednog njemačkog lista je ovaj projekat bio interesantan jer se ove godine navršava 30 godina od raspada nekadašnje zajedničke države Jugoslavije.

Poslušajmo šta je urednica prevodilačke mreže Traduki Hana Stojić, rekla o ovogodišnjem programu i ovom projektu:

 „Tim povodom sam kao odgovorna za ovaj projekt napravila nekoliko predstavljanja knjiga i nekoliko razgovora koji se tiču tema koje nisu do kraja ispričane, iako se nama možda čini da smo previše često čuli nešto o tome, a to je šta se desilo sa ljudima koji su poznavali Jugoslaviju i koji su doživjeli njen raspad, kako istoričari na to gledaju, kako književnici, kako esejisti na to gledaju.“

Tako je zahvaljujući inicijativi prevodilačke mreže Traduki  nastala zbirka eseja petnaest autora iz zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije koji pišu o svojim sjećanjima na proteklo razdoblje.

 „Htjeli smo da imamo i muške i ženske glasove i mlađe i starije i različite perspektive. Recimo kosovski autor Dževdet Bajraj živi u Meksiku. To je jedan glas koji se nije često čuo, a s druge strane imamo slovenačkog pisca Dragu Jančara, koji je itekako poznat na njemačkom jeziku, tako da smo htjeli da imamo i kombinaciju manje poznatih i više poznatih glasova na njemačkom govornom području. Mislim da je ono što je za Mariju Karaklajić i mene, koje smo zajedno pozivale te pisce, da nam je bilo bitno da to sve budu vrhunski esejistički glasovi i to je ono što nas ovdje posebno raduje zato što smo to i dobili.“

Rekla je Hana Stojić, a ja bih dodao kako je i sam naziv „Arhipelag Jugoslavija“  simboličan,  jer taj geografski pojam sugerira kako su novonastale zemlje postale zasebna ostrva koja danas povezuje more uspomena na život u nekadašnjoj zajedničkoj državi, ali i dijeli mržnja i nacionalistička netrpeljivost koje su dovele do rata i njenog raspada.

Arhipelag Jugoslavija

Kako oni slušatelji koje zanima ova tematika mogu pročitati ove eseje?

Trenutno je na internetskoj stranici lista Frankfurter Allgemein Zeitung, čiji link možete naći i na internet stranici Radio foruma (www.faz.net/archipel-jugoslawien/ dostupno šest eseja pomenutog Drage Jančara i njegovog mlađeg kolege iz Slovenije inače filmskog reditelja Gorana Vojnovića, zatim sve produktivnijeg pjesnika i pisca iz Prijedora Darka Cvijetića, mladog esejiste iz Beograda Tomislava Markovića, te mlade književnice iz Makedonije Rumene Bužarovske i pjesnikinje nove generacije s Kosova Blerine Rogove Gaxha.

Davore, ti si imao priliku pročitati svih 15 esveja, pa nam možeš reći kakav ton preovladava u njima.

Kod starijih pisaca koji su raspad Jugoslavije doživjeli u zrelim godinama preovladava neka vrste nostalgije za nekadašnjim zajedničkim životom. Tako pomenuti Drago Jančar, jedan od najznačajnijih slovenačkih pisaca, tvrdi da je jugonostalgičar u smislu zajedničkog i raznovrsnog kulturnog prostora, ali  smatra da se Jugoslavija morala raspasti zato što u biti nije bila demokratska država. Najstariji od pozvanih pisaca Laslo Vegel koji piše na mađarskom jeziku smatra da nije nestala samo jedna zemlja nego je iščezla i prošlost više generacija, te strahuje što je otvorena Pandorina kutija iz koje je u Evropu ušao virus etničkog pluralizma i desnog ekstremizma. Pisac jednog od najznačajnijih romana savremene hrvatske književnosti „Doba mjedi“ Slobodan Šnajder u svom eseju piše o strahu koji ga obuzima pri prelasku granica koje danas dijele ta novonastala ostrva na prostoru po kojem se ranije mogao slobodno kretati. 

Od Vardara pa do Triglava, kako se pjevalo u nekadašnjoj socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji.

Da. Svi mi koji pamtimo to vrijeme kao pjesnik Mile Stojić možemo se složiti s njegovom konstatacijom da se autoput između Zagreba i Beograda više ne zove „Autoput bratstva i jedinstva“, jer su se nekadašnji bratski narodi razdvojili, a pojmovi bratstva i jedinstva ostali u sjećanju njegove generacije kao neostvarena utopija. Tako i pisac iz Nikšića Aleksandar Bečanović, koji u svom eseju piše o jugoslavenskoj pop-muzici koja je spajala mlade ljude zaljučuje kako je pjesma Jure Stublića „E moj druže beogradski“ označila konačni raspad ove zemlje.

Panoramu osobnih doživljaja i pogleda na ovaj period upotpunjuje Darko Cvijetić, pjesnik iz Prijedora, koji je o bratoubilačkom ratu napisao jedan od najpotresnijih savremenih romana „Šindlerov lift“. Poslušajmo šta je on izjavio o projektu „Arhipelag Jugoslavija“ i svom poetskom eseju:

 „Ja sam pokušao da govoto svaku godinu dotaknem jednom rečenicom ili dvije u jednoj ili dvije kratke slike tako da se dobije jedan panoptikum različitih slika koje tvore u konačnici jednu sliku koja je zapravo potpuno poražavajuća. Čini se da mi svjesno, moralno se gotovo ne pomičemo od 1991. godine do evo 2021.“

Još jedan bosanskohercegovački pjesnik Faruk Šehić, koji je kao vojnik ranjen u ratu, kao i Zoran Žmirić iz Rijeke, piše o postraumatskom sindromu, a period nakon rata naziva životom u postapokaliptičnom vremenu u kojem je rat nastavljen drugim sredstvima. O Kosovu kao opustošenoj zemlji bez budućnosti u svom eseju piše i pjesnik Dževdet Bajraj, dok Andrej Nikolaidis piše o fenomenu nostalgije i melanholije.

Da li su i pisci koji su bili djeca kada se Jugoslavija raspala isto tako nostalgični i pesimistični?

I u njihovim esejima prisutni su ratni ožiljci. Tako Goran Vojnović, koji je rođen 1980. u Ljubljani, pisac kultnog romana „Jugoslavija moja dežela“ smatra da je s raspadom te države zapravo nestao i njegov prvi jezik za koji je vezan samo kroz sjećanja njegovih roditelja.

Raspad Jugoslavije, kako u jednom od najanalitičnijih eseja pod nazivom „Život na mjestu zločina“ zapaža pisac iz Beograda Tomislav Marković, je presudno uticao na formiranje mladih ljudi rođenih kao i on 70-tih i kasnije 80-tih godina, jer su odrastali u ambijentu mržnje i šovinizma, kako precizira u antropološkoj katastrofi.

I kosovska pjesnikinja Blerina Rogova Gaxha takođe rođena 80-tih, smatra da se ratne traume prenose s generacije na generaciju, ali nešto optimističnije su njene vršnjakinje iz Makedonije Lidija Dimkovska i Rumena Bužarovska, koje veseli da pisci, aktivisti i klulturnjaci iz njihove generacije sve više međusobno sarađuju i brišu granice između zemalja ovog jugoslavenskog arhipelaga, prostora koji se danas sve češće naziva „regijom“.

Toliko o projektu prevodilačke mreže Traduki „Arhipelag Jugoslavija“. Eseje možete pročitati na njemačkom jeziku na internetoskoj stranici lista FAZ.

Stand: 24.06.2021, 17:53