Live hören
Jetzt läuft: BB von Yseult

Tito – vječiti partizan

Marie-Janine Calic

Tito – vječiti partizan

Davor Korić, Köln

Danas, kada se navršava preko 40 godina od smrti Josipa Broza Tita 4. maja, još uvijek u zemljama sa ovog područja, živi uspomena na njegov lik i djelo, često osvjetljavana u dijametralnoj suprotnosti.
Knjiga „Tito – Der ewige Partisan“ profesorice Marie-Janine Calic (izvorno Čalić) novi je značajni doprinos u tumačenju biografije doživotnog jugoslavenskog predsjednika.

"Tito je imao svijetle i tamne strane i zato je bio zanimljiv. Prema mom mišljenju bio je jedna od najzanimljivijih istorijskih ličnosti 20-tog stoljeća", kaže istoričarka Marie-Janine Čalić koja je nastojala njegovu biografiju sagledati objektivno, u kontekstu povijesnih činjenica.

Tito - vječiti partizan

04:30 Min. Verfügbar bis 06.05.2022


"Htjela sam više pisati o sistemu njegove vladavine, kako mu je uspjelo da za vrijeme rata pridobije podršku saveznika, koji su se na kraju držali po strani kada je stvarao novu Jugoslaviju koja je bila relativno neovisna. Dakle zanimao me taj Titov sistem i također kako mu je uspjelo da Jugoslavija postane značajan faktor svjetske politike."

Titova biografija je kako navodi Marie-Janine Čalić usko povezna s turbulentnim periodima zbivanja u Jugoslavji o čijoj burnoj istoriji 20-tog stoljeća je pisala u svojoj prethodnoj knjizi.

"Tito je govorio kako je Drugi svjetski rat najbitnija faza u njegovom životu, kada su se jugoslavenski partizani vlastitim snagama uspjeli osloboditi od njemačke okupacije", kaže autorica koja kao ne manje značajan datum u Titovoj biografiji navodi period odlučnog prekida sa Staljinom 1948. godine.

"To je bio događaj izuzetnog značaja, jer je Jugoslaviji omogućio da izgradi socijalistički sistem nezavisan od sistema Istočnog bloka, s kojim su se na kraju mnogi mogli identificirati. Titu je pošlo za rukom da Jugoslaviju otvori prema Zapadu i narodu osigura umjereni standard."

Posebno mjesto Jugoslavije u svijetu Tito je postigao politikom blokovske nesvrstanosti i saradnje sa zemljama takozvanog Trećeg svijeta, piše Marie-Janine Člić koja je za pisanje ove knjige koristila brojne izvore počevši od državnih arhiva, dokumenata Kominterne, te razne zapise i memoare.

"Ali ja sam se također trudila da ne pišem samo iz Titove i jugoslavenske perspektive, što bi voodilo stvaranju još jedne knjige o Titu kao heroju, nego sam se pitala kako su Tito i Jugoslavija bili posmatrani izvana, na primjer šta je Wehrmacht znao o Titu ili kako su se Britanci ponašali prema Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata."

Kao istoričaku koja piše na njemačkom jeziku, posebno su je zanimali njemački izvori.

"Mene je u stvari zanimalo pitanje kako je izgledao Titov odnos s Njemačkom i ono što je sasvim novi aspekt u mojoj knjizi je kakvu ulogu su igrali Jugoslavija i Tito u politici Willy Brandta prema Istoku. Jugoslavija je omogućavala takvu politiku,  predstavljala je most između Istoka i Zapada u njihovoj komunikaciji i bila bitan posrednik na nivou UN-a i uz pomoć zemalja trećeg svijeta."

Titovo životno djelo nesvrstana, komunistička Jugoslavija se raspala samo desetak godina nakon njegove smrti, a u zemljama nasljednicama se i dalje s nesmanjenim žarom postavljaju pitanja da li je Tito, kako na kraju ove knjige navodi Marie-Janine Čalić, bio internacionalno priznati državnik ili brutalni diktator, odnosno s jedne strane vizionar i pragmatičar, a s druge tiranin.

"Literatura, a posebno publicistika su prepune legendi i teorija zavjera, ali ja sam mišljenja da jedan istorijski lik se mora tumačiti i razumijevati u kontekstu istorijskih okolnosti. Tako i slika o njemu ne treba da bude ni crna ni bijela, nego pomiješana s mnogim sivim tonovima. Tito je izgradio relativno liberlan socijalizam, ali ne i demokratiju zapadnog tipa. Ostao je komunista do kraja svog života, ali ubijeđen u svoju viziju komunizma."

Stand: 06.05.2021, 17:28