Davor Korić

Sevdalinka – Josip Pejaković

Stand: 05.05.2022, 18:12 Uhr

Knjiga „Sevdalinka“ istaknutog bosanskohercegovačkog dramskog umjetnika, glumca Josipa Pejakovića upravo se pojavila na tržištu u izdanju ugledne izdavačke kuće „Art Rabic“ iz Sarajeva.

Riječ je o jedinstvenom autorskom poduhvatu, Josipa Pejakovića, jednog od najmarkantijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se odlikuje izuzetnom snagom dramskog izraza. U ovoj raskošno opremljenoj knjizi Pejaković na veoma upečatljiv i nadahnut način piše o sevdalinci specifičnom izrazu bosanskohercegovačke jezičke kulture i njene duhovnosti.

Veliki poznavatelj sevdalinke, Omer Pobrić ovu pjesmu prije svega smatra ljubavnom pjesmom. Prema njegovoj definiciji ovog glazbenog žanra: "Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ 'bosanska' geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ 'gradska' urbanost, a riječ 'ljubavna' sadržajnu tematiku." Evo šta o svojoj knjizi „Sevdalinka“ kaže autor Josip Pejaković.

„Sevdalinka je kulturološki fenomen, a nije seoska pjesma kako su je tretirali uglavnom do današnjih dana. Ona je na neki način sinonim za ovo područje Balkana u cjelosti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego u Srbiji i šire. Ona se samo drugačije zove. Ovde je sevdalinka, tamo je u Južnoj Srbiji karasevdah i još na nekim mjestima ona ima neke korijene“.

Dakle Pejaković sevdalinku, koja je popularna širom jugoistočne Evrope, pored Bosne i Hercegovine i Srbije, i u Crnoj Gori i Makedoniji, prvenstveno tretira kao kulturološki fenomenomen, kao gradsku i narodnu pjesmu.

Sevdah: “Kome pjevaš ovu pjesmu?“ - Josip Pejaković

COSMO bosanski/hrvatski/srpski 05.05.2022 24:15 Min. Verfügbar bis 05.05.2023 COSMO Von Amir Kamber


Download

Josip Pejaković svojom knjigom potvrđuje kulturološku, izvornu vrijednost sevdalinke i to u književnom, literarnom smislu. Evo kako je on to jednostavno objasnio:

„Stasala je jedna nova generacija i izvođača i poznavaoca sevdalinke i oni su pokušali napraviti jedan sasvim drugačiji pristup toj pjesmi koja po svemu sudeći treba da postane i nematerijalna kulturna svjetska baština. Ja sam napravio nešto drugačiji pristup nego što su to prethodnici uradili. Ja sevdalinku tretiram prvo kao priču odnosno dramu a onda tek pjesmu, jer tekstove za te velike sevdalinke, prave sevdalinke su pisali i veliki pisci kakav je bio, naravno na prvom mjestu, Aleksa Šantić. Ne postoji ljepša, bolja, kvalitetnija pjesma o ženi od „Emine“.

Vođen, prije svega glumačkom znatiželjom, Pejaković želi dokazati da ne postoji pjevač koji tako autentično i utemeljeno može jednu ovakvu pjesmu interpretirati kao on glumac, i da to prodre duboko u srca onih koji slušaju prije svega tekst i riječi te pjesme. Kao glumac izuzetne dramske snage u najboljoj tradiciji bosanskohercegovačkog glumišta, habitusa poput recimo legendardnog Adema Ćejvana u Banja Luci, Ante Vicana u Mostaru ili Uroša Kravljače u Sarajevu, Pejaković, inače nosilac jedne od nauglednijih glumačkih nagrada, Sterijine nagrade za ulogu Omer paše Latasa, sevdalinku doživljava i interpretira, kako sam kaže, kao dramu i kao tragediju.

„Sve je u tim kazivanjima i sevdalinkama ustvari drama. Drama što je neko zaljubljen, drama što neko nije zaljubljen, drama što neko voli, drama što neko ne voli, drama što neko pristaje, drama što neko ne pristaje, I uvijek postoji negacija svih nekih stanja. Ja u ovoj knjizi želim ustvrditi da riječ sevdah ima četiri značenja, a to je ljubav, čežnja, nada i vjera. I to sve u jednoj riječi sevdah.“

Sevdalinka - Josip Pejaković

Sevdalinka - Josip Pejaković

S monodramom „Oj živote“ s kojom je na početku svoje bogate glumačke karijere osvojio Zlatnu kolajnu na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu Josip Pejaković je proputovao sve dijelove bivše Jugoslavije i cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa u ovoj knjizi navodi sve sevdalinke u kojima se pjeva o gradovima, rijekama i planinama, kao što su na primjer: „Oj kolika je Jahorina planina“,“ U lijepom gradu Višegradu“, „S one strane Plive“ i mnoge druge.

Pejaković piše i govori i o najpoznatijim i najvećim pjevačima izvođačima sevdalinki, pored Zaima Imamovića i Himze Polovine, na prvom mjestu o Safetu Isoviću:

„…koji je bio i ostao najveći misionar te pjesme, jer je gotovo obišao cijelu zemaljsku kuglu i u svim gradovima je pjevao samo sevdalinku. Mislio sam da sam dužan, jer sam ga i licno poznavao, sa njim sam i sarađivao i učestvovao u raznim programima da posvjedočim o tom velikanu sevdalinke i da u pomen njemu i još nekima, pogotovo Omeru Pobriću, koji se do kraja života lavovski borio i skupljao kako je on to znao reći „seharu“ napunio zapisima. Govorim naravno o onima koji su muzički učinili jako puno kao što je bio Ismet Alajbegović Šerbo kada je njeogovm pojavom na sceni tumačenje sevdalinke na sceni evropeizirao tu jednu materiju koja je dosta bila u zapećku, jer je ostala samo na sazovima, koji prvo pomalo vuku na taj rekao bih ruralni dio lakšeg shvaćanja iste te pjesme. Harmonika je unijela harmoniju, unijela Evropu i evo povoda da je kandidiramo upravo na UNESKO za prijedlog da sevdalinka postane nematerijalna svjetska kulturna baština.“