Live hören
Jetzt läuft: Soy Lo Que Soy von MONOGEM

Pre sto godina rođen je pisac i pesnik Duško Radović

COSMO bosanski/hrvatski/srpski 29.11.2022 20:18 Min. Verfügbar bis 29.11.2023 COSMO Von Boris Rabrenovic


Download Podcast

Pre sto godina rođen je pisac i pesnik Duško Radović

Stand: 29.11.2022, 17:53 Uhr

Aleksandar Timofejev

Tačno pre sto godina, 29.11. 1922., rođen je Duško Radović, srpski pesnik, pisac i novinar. Imao je veoma bogatu karijeru, objavljivao je pesme i priče za decu i odrasle, bio je dramaturg, a najpoznatiji su verovatno njegovi čuveni aforizmi i kratke priče kojima je sedamdesetih i osamdesetih slušaoce Studija B budio rubrikom „Beograde, dobro jutro“. O fenomenu Duška Radovića govori naš dopisnik iz Beograda, Aleksandar Timofejev i nekadašnja Duškova saradnica, novinarka Brana Milunov.

I danas se mnogi sećaju Duška Radovića sa nesmanjenim simpatijama kao što su ga rado sušali ili čitali njegove knjige. I danas se svakodnevno citiraju njegovi aforizmi i izreke u različitim prilikama. I znaju ih i obični ljudi. A tako je bilo i kad je emisija „Beograde, dobro jutro“ emitovana.

Čovek ispred svog vremena

Postoje priče da bi svakog jutra u 7 i 15 Beograd na trenutak stao i svi su osluškivali šta će Duško da kaže. On je zaista govorio i oštro i otvoreno, mnogo ispred vremena, a to je, podsetimo, bila socijalistička Jugoslavija, SFRJ, za vreme i neposredno posle Tita. Duško Radović bio je uvek na strani tog običnog,malog, čoveka i zato je bio bukvalno obožavan.

Njegovoj sahrani prisustvovalo je preko deset hiljada ljudi. Kažu - i ogroman broj policajaca jer se država, navodno, plašila pobune pošto je javnost smatrala da ga je na neki način, ukidajući mu emisiju, ubila vlast. Umro je, inače, teško bolestan, dve godine nakon prestanka emitovanja „Beograde, dobro jutro“.

Zašto je ukinuta emisija?

Emisija „Beograde, dobro jutro“ je ukinuta 1982. godine. Postoji više verzija šta je to Duško rekao u emisiji što je, kako se kaže, prelilo čašu, pa su komunističke vlasti odlučile da je ukinu. Jedna je da je to bila izreka: „Ako već možemo i moramo bez Tita, možemo i bez mnogih drugih”. Po drugima, radilo se o poruci: „Kada više ne bude ni vas, ni vaše slave, ni vaših privilegija, vaša deca će prodavati Dedinje deci fudbalera, pevača, trgovaca i nakupaca. Posle kraće pauze, Dedinje će ponovo postati ono što je bilo." Kako god, emisija je skinuta sa programa, a Duško se sam povukao.

“Ne palim se na dugme”

Duško Radović se povukao kako ne bi ugrozio kolege jer se bilo pominjalo čak i ukidanje Studija B, koji je u to vreme imao neverovatnu slušanost u Beogradu. Pošto su nakon par meseci shvatili da su preterali ukidanjem emisije i da narod to suviše otvoreno kritikuje, predstavnici vlasti su Dušku ponudili da se vrati na radio talase. On ih je odbio rečenicom koja se i danas često citira: „Ja jesam mali čovek iz radija, ali se ne palim na dugme“.

Aforizmi aktuelni i danas

I danas se često citiraju aforizmi Duška Radovića. Neki od njih:

„Nemojte živeti sto godina, jer će vam deca tada imati po sedamdeset ili osamdeset, i tek tada nećete znati šta da radite s njima.“

„Ko želi da je stalno u pravu, mora često menjati mišljenje.“

"Žene koje su se dobro udale, jutros idu kolima na posao. Voze ih muževi koji su se loše oženili."

“Tucite svoju decu čim primetite da počinju da liče na vas.“

“Da nema Boga u nekim zemljama na Zapadu, mnoga naša deca ne bi videla svoje roditelje za novogodišnje praznike.“

Knjige i na radost dece

Duško Radović je pisao i mnogo toga drugog osim za „Beograde, dobro jutro“. Bio je veoma plodan pisac, prevođen na mnoge jezike. Pisao je pesme, priče za decu, čuvenu dramu „Kapetan Džon Piplfoks“, TV scenarija, čak i tekstove za pop pesme, na primer „Milo moje“ Bisere Veletanlić.

Obeležavanje stogodišnjice

Stotu godišnjicu njegovog rođenja obeležavaju pre svega mnoge ustanove i škole u Srbiji koje nose njegovo ime. Objavljena je i velika, luksuzna monografija povodom godišnjice u kojoj je narator najbolji Duškov prijatelj, Matija Bećković. I u njoj, kao i na drugim mestima, citira se izreka koju je izgovorio pred samu smrt:  „Ko izbegava da umre, taj je protiv progresa i lepše budućnosti“.