„Ja sam“ roman Damira Uzunovića

Stand: 01.09.2022, 17:00 Uhr

Roman pjesnika i pisca iz Sarajeva Damira Uzunovića „Ja sam“ objavila je agilna izdavačka kuća iz Sarajeva Buybook. Ovaj izuzetno zanimljivi roman nagrađen je uglednom književnom nagradom Fritz za najbolju knjigu fikcijske proze objavljenu 2021 godine.

Riječ je o nagradi za najbolje literarno ostvarenje objavljeno tokom jedne godine, a dobila je ime po nadimku najvećeg hrvatskog književnika Miroslava Krleže. Do sada je dodijeljena već šest puta, a među prethodnim dobitnicima su na primjer savremeni pisci Damir Karakaš i Darko Cvijetić.

Svake godine u ovoj regiji Jugoistočne Evrope se pojavi niz zanimljivih romana. Uprkos problemima s kojima se suočavaju izdavačke kuće književna produkcija je na visokom nivou, jer pisci sa ovog govornog područja imaju potrebu da obrade bitne životne teme. Tako je i prošle godine u uži izbor za dodjelu nagrade Fritz odabrano čak 14 romana, među kojima je bio i roman Zorana Ferića „Putujuće kazalište“, zatim roman „Sinovi, kćeri“ Ivane Bodrožić, koji su nagrađeni književnim nagradama Ksaver Šandor Gjalski i Meša Selimović, kao i još nekoliko zaista kvalitetnih literarnih ostvarenje. Žiri se i pored ovako velike konkurencije ipak odlučio da nagradu dodijeli romanu „Ja sam“ do sada relativno nepoznatog pisca Damira Uzunovića.

O njegovom romanu „Ja sam“ povodom dodjele književne nagrade Fritz književna kritičarka Jagna Pogačnik je napisala: „Damir Uzunović pod inidikativnim naslovom “Ja sam” ispisuje kombinaciju autofikcije i svojevrsne literarne posvete ocu i majci, ali i rodnom Sarajevu, spajajući tri dijela romana koji bi mogli stajati i samostalno. Tako je prvi dio unutarnja i vanjska geografija jednog sarajevskog kvarta u kojemu je odrastao, kaleidoskop prošlosti u kojem se pripovjedač suočava s lijepim, ali i bolnim trenucima unutar obiteljske mikrozajednice, dok će u drugom granice svijeta postati nešto šire, pripovjedač odrasliji, stanovnici kvarta živopisniji, a samoopservacije erotskije. Treći pak dio donosi rez u životu i tekstu, kao i promjenu shvaćanja naslovne sintagme. Na događajnoj razini, u kojoj rat namjerno nije tematiziran osim posljedično, kao razorno tkivo na tkivu života, ovaj je dio romana priča o strašnim ljubavima koje su ubijale daljine, nacionalne podjele i nevjere, ali i kronologija očeve bolesti i smrti. Sve je to povod za pomnu obiteljsku kronologiju, ali prije svega “konstrukciju” sebe samoga.

Kako je izjavio u jednom intervjuu nakon dodjele nagrade Fritz Damir je na ovom romanu radio skoro četvrt vijeka. Na preko 4 stotine stranica on na veoma slikovit način opisuje ključne trenutke iz njegovo života, sa mnogo humora, sjete, ali krajnje iskreno on ponire u samu suštinu svog bića i u okolnosti koje određuju njegov životni put. Na veoma upečatljiv način Uzunović ispisuje niz scena iz njegovog djetinjstva provedenog u jednoj specifičnoj sredini u kojoj čitatelji mogu prepoznati detalje iz vlastitog života. Jer, u tom prvom dijelu romana radi se o zbivanjima unutar njegove porodice koja kao i mnoge druge žive u predratnom Sarajevu u vrijeme socijalizma. U tom dijelu romana Uzunović kao da je ponesen poetskim talasom iz filma „Sjećaš li se Doli Bel“ koji je prema nadahnutom scenariju Abdulaha Sidrana režirao Emir Kusturica. Svi detalji tog oporog, a ipak vedrog soc-realističkog života koje opisuje, djeluju u romanu Damira Uzunovića istinito i uvjerljivo.

Ono što je posebna vrijednost ovog romana je njegov treći dio u kojem Uzunović tematizira život u Sarajevu nakon rata, kada se mnogi njegovi žitelji suočavaju s dilemom otići ili ostati, odnosno da li se vratiti. Ovakvim teškim životnim odlukama su se bavili neki sarajevski pisci kao što su na primjer pokojni Dario Džamonja, koji se nakon rata vratio iz Amerike u svoj grad, pa Namik Kabil koji je u romanu „Amarkord“ opisao svoju životnu borbu u Los Angeles-u, gdje je studirao režiju da bi se nakon toga vratio, te Semezdin Mehmedinović koji je tek nakon završetka rata otišao u Ameriku da bi se nakon niza gorkih iskustava nakon dvadesetak godina vratio u Sarajevo.

Damir Uzunović na veoma iskren način opisuje svoje ljubavne veze zbog kojih je bio spreman započeti novi život u ovoj prekomorskoj zemlji, da bi na kraju preovladala privrženost svojoj obitelji i rodnom gradu u kojem su njegova sjećanja i korijeni, kao i grobovi njegovih predaka.

Potvrda da se radi o zaista uspješnom literarnom ostvarenju su i impresije književnih znalaca objavljenih na poleđini korica romana:

Damir Uzunović je rođen 1965. Godine u Sarajevu. Objavio je eknjige pjesama Brod sa talismanom, Mađioničar i Ljudi i ptice, te knjigu priča Kesten, a 2021. izlazi njegov prvi roman Ja sam. Voditelj je izdavačke i knjižarske kuće Buybook od 1996. godine, gdje radi kao urednik.