Fotografije – Sve o snimanju i slikama
COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 30.11.2022. 24:56 Min.. Verfügbar bis 30.11.2023. COSMO. Von Maja Maric.
Fotografije – Sve o snimanju i slikama
Stand: 30.11.2022, 17:03 Uhr
Maja Marić
Mali fotoaparati koje imamo na mobitelu, u kombinaciji s društvenim mrežama, doveli su do eksplozije fotografije: "svi stalno slikamo", ali se i suočavamo s pitanjima: što s velikom količinom snimaka, gdje ih i kako pohraniti, zaštititi i da li ih čuvati samo u digitalnom obliku ili ih dati izraditi kao "prave slike"? O tome, o fotografijama nekad i sad i što je korisno znati kod fotografiranja govore svestrana umjetnica Aida Kožar i profesionalni fotograf Samir Delić.
Velik broj ljudi u zapadnoj civilizaciji slika gotovo na dnevnoj bazi - netko svog psa, netko djecu, putovanja ili hranu u tanjuru… Fotografija kakvu poznajemo danas razvijena je u prvoj polovici 19. stoljeća. U početku - apsolutno revolucionarna, ali rijetka i skupa. Davala je osjećaj čarolije jer se moglo, prvi put u povijesti, zabilježiti nešto onakvo kakvo je. U tom trenutku, u tom prostoru i vremenu. Doduše, stotinama godina prije toga postojali su vjerno naslikani portreti, ali svi znamo da to nije isto. Razvojem fotografije čovjek je našao način da uspomene pretvori u – materijalni proizvod.
Koliko je ljudima fotografija bila važna, govori viktorijanski običaj, nama danas malo morbidan – fotografiranje mrtvih. Praksa koja više ne zvuči tako čudno i svetogrdno ako znamo da je zapravo bila prilika da roditelji, u doba velikog mortaliteta, zadrže u sjećanju lik djeteta koje je preminulo.
Potreba za fotografiranjem se s vremenom povećava, fotografija se prebacuje na jeftinije materijale i sve to dovodi do manje cijene, a to čini proizvod lako dostupnim.
Razvoj nam je donio film koji je fotografiju učinio instant proizvodom. A preko polaroida smo došli i do razvoja digitalne fotografije. Kada smo zagazili u svijet pametnih telefona – došli smo do eksplozije koju gledamo danas. Velika većina nas, u ovom trenutku, u džepu ili ruci drži uređaj koji se u sekundi pretvara u fotoaparat i spreman je instant zabilježiti našu stvarnost. Pa makar to bila i slika hrane u tanjuru ispred nas.
Suvremeni život u ovom trenutku znači – preplavljenost fotografijama. Britanski Telegraf donosi podatak da u jednoj godini uslikamo oko 60 milijardi fotografija. To je ogromna količina slika koje, u najvećem slučaju, nisu spektakularne niti kotiraju visoko na umjetničkoj ljestvici. Ali i dalje sadrže emocije i obrise onoga što je fotograf, osoba koja fotografira, željela sačuvati od zaborava. Ta se potreba nije promijenila od samih početaka fotografije.
Neki će tvrditi da previše sadržaja dovodi do zasićenja i time zapravo šteti fotografiji kao grani umjetnosti. Ali laici, kao i profesionalci, neće zamijeniti pomalo mutnu sliku vesele djece na adventskom sajmu s profesionalnom ili dokumentarnom fotografijom. Uostalom, moderna uzrečica kaže “Picture or it didn't happen!” ili, „Ako ne pokažeš sliku, nije se ni dogodilo“. Moderna vremena tako dokumentiraju stvarnost. A vremena se mijenjaju i svi mi s njima. I zato znamo da zaista svi mi jesmo fotografi. Sama riječ to kaže. Što i dalje ne znači da nećemo znati cijeniti umjetničku fotografiju i emociju koju ona pobuđuje. Dok paralelno čuvamo svoje uspomene – ma koliko nefotogenične one možda bile.
Poslušajte u našem podcastu što o snimanju i fotografijama kažu novinarka i umjetnica Aida Kožar te profesionalni agencijski i umjetnički fotograf Samir Delić.
