Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Raspad Jugoslavije u fokusu filmske industrije na Balkanu

Plakat za Sarajevo Film Festival 2021

Raspad Jugoslavije u fokusu filmske industrije na Balkanu

Amir Sužanj, Sarajevo

Kako vrijeme prolazi, osjetljive i bolne teme iz vremena raspada Jugoslavije sve više su u fokusu filmskih radnika na Balkanu. To je pokazao i ovogodišnji Sarajevo film festival, posebno dodjela tri nagrade srbijanskoj seriji “Porodica”.

Dok s jedne strane filmska ostvarenja iz Srbije primaju nagrade u Bosni i Hercegovini, a glumci iz jedne igraju u takvim filmovima u drugoj zemlji, činjenica da je film “Quo vadis, Aida” nepoželjan u Srbiji, pokazuje da su pojedini dominantni politički krugovi u regionu još daleko od prihvatanja činjenica. Ipak, filmski djelatnici i tehnološki napredak ozbiljno su uzdrmali praksu nametanja svojih narativa u sopstvenim sredinama.

SFF – tri nagrade za seriju o Slobodanu  Miloševiću

Jedan od najupečatljivijih trenutaka ovogodišnjeg izdanja Sarajevo film festivala bila je dodjela čak tri nagrade “Srce Sarajeva” srbijanskoj dramskoj seriji “Porodica”, koja govori o posljednjim danima bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića pred hapšenje. To je još jedna potvrda da su osjetljive i bolne teme iz vremena raspada Jugoslavije sve više u fokusu filmskih radnika u regionu. Kako je riječ o sudbinskim godinama jugoslavenskog raspleta, bilo je očekivano da će scenaristi i režiseri vremenom dublje ulaziti u ta teška zbivanja. Režiser serije Bojan Vuletić podsjeća da su od tih sudbinskih dana odrasle čitave nove generacije, koje o tom vremenu nemaju i ne mogu imati nikakvo lično iskustvo i mišljenje, osim onoga koje im nameću dominantni politički krugovi.

Filmovi s ratnom tematikom izazov političkim narativima

03:40 Min. Verfügbar bis 23.08.2022


“Moji studenti, koji imaju 20 godina, čuli su za Slobodana Miloševića, ali oni ne znaju ni kako je izgledao, ne znaju ništa o čoveku. Ja sam shvatio da je zadatak umetnika i svih nas da pričamo o stvarima koje ne treba zaboraviti. Apsolutno je bitno što ovakva serija, koja se bavi, ustvari, jednom jako škakljivom temom, nailazi na neku podršku.”

“Quo vadis, Aida” nepoželjan u Srbiji i Republici Srpskoj

Iako je, evo, postalo sasvim normalno da takva filmska ostvarenja iz Srbije primaju nagrade u Bosni i Hercegovini, a glumci iz jedne zemlje igraju u filmovima sa tom bolnom tematikom u drugoj zemlji, svaki zaključak kako je region spremniji za neku vrstu zajedničkog otklona prema tim vrlo teškim zbivanjima iz bliske prošlosti bio bi ishitren. Činjenica da je film “Quo vadis, Aida”, kandidat za oskara i ostvarenje utemeljeno na istorijskim i pravnim činjenicama o Srebrenici, i danas nepoželjan u Srbiji i Republici Srpskoj, pokazuje kako je Balkan još daleko od bilo kakvog kompromisa o tim vremenima . Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović podsjeća da je i to rezultat dominantnih narativa o tim događajima, koje diktiraju političke elite.

Scena iz filma "Quo Vadis, Aida"

“Čini mi se da je to neka vrsta otpora dominantnih sfera javnog miljea da prihvate ono što se dešavalo devedesetih godina. Nije ovo sada prvi put kada je u pitanju film “Quo vadis, Aida”. Podsetio bih i na neka prethodna ostvarenja, recimo, u kojima je Mirjana Karanović glumila, poput filma “Grbavica.”

Putem online platformi film Jasmile Žbanić u Srbiji gledale stotine hiljada ljudi

Ipak, ta matrica zatvaranja svojih sredina za drugačija mišljenja i praksa sistemskog nametanja svojih političkih tumačenja događaja i ličnosti iz tog vremena doživljava ozbiljne pukotine. Gazi je vrijeme i tehnološki razvoj, što mnogi u tim političkim vrhovima ne razumiju, smatra bosanskohercegovački glumac Ermin Bravo, koji je glumio i u brojnim projektima u susjednim zemljama. Upravo slučaj filma “Quo vadis, Aida” u Srbiji pokazuje potpuni besmisao takve prakse, kaže Bravo.

“S druge strane, otvorile su se on line platforme gdje je taj film pogledao ogroman broj ljudi u Srbiji, čak i oni koji su ga demantirali, čak i neki koji su rekli – ajde da vidim šta je to, šta su to oni napravili. Ali je važno da su reakcije fantastične.” 

Region još daleko od kulture saosjećanja

Uprkos svemu, tridesetak godina od početka krvavog jugoslavenskog raspada region nikad nije bio dalje od političkog, istorijskog i društvenog kompromisa o događajima iz tog vremena. Bosanskohercegovački režiser Dino Mustafić nije uvjeren da će pokušaj malog broja filmskih umjetnika da iskorače iz današnjeg klišea razmišljanja o prošlosti u bliskoj budućnosti donijeti velike pomake u balkanskim društvima.

“Ne mislim da je to signal bilo kakvih početaka procesa prema onome što možemo da zovemo kulturom saosjećanja, zrelosti jednog jednog društva da se polako primičemo ka procesu povjerenja i pomirenja. Mi smo jako daleko od toga.”

Šta god ljudi mislili o ekspanziji filmova ove orijentacije, filmski djelatnici odvažno su otvorili jednu mučnu eru balkanske istorije. Biće vrlo zanimljivo vidjeti kako će na taj izazov odgovoriti politički centri, koji godinama ne dozvoljavaju bilo kakve prodore drugačijih mišljenja o tim teškim događajima.

Stand: 23.08.2021, 18:01