Cancel culture: Višak osjećaja, manjak argumenata

Cancel Culture

Cancel culture: Višak osjećaja, manjak argumenata

Amir Kamber, Köln

Pojam cancel culture uglavnom se povezuje s otkazivanjima javnih nastupa ali i sa brisanjem i blokiranjem osoba na socijanim mrežama. Uglavnom zbog dvije velike teme: rasizam i seksizam

Zato moramo biti oprezni, odnosno, upravo zbog toga ova tema privlači veliku pažnju u javnosti. Cancel Culture cilja na jednu vrstu cenzure na račun osoba, medju njima umjetnika, naučnika, komičara i drugih javnih ličnosti, kojima se prebacuju uvredljivi stavovi – i kojima se zbog toga otkazuju nastupi u javnosti. Slično se odvija na društvenim mrezama gdje ih se oštro napada i blokira ili briše sa profila.

Razgovor Nenada Kreizera i Amira Kambera

05:13 Min. Verfügbar bis 10.12.2021


Na prvi pogled, cancel culture izgleda kao mjera prevencije od rasizma i seksualne diskriminacije, međutim, stvarnost je mnogo kompleksnija, pogotovo kada su u pitanju ljudski osjećaji. Jer se ovdje vrlo brzo postavlja jedno principijelno pitanje o slobodi mišljenja. Imaju li osobe koje se osjećaju uvređene pravo drugima uskratiti mogućnost javnog govora – u aulama univerziteta,  na internetu, u knjigama. Sociologinja Sandra Köstner, s pedagoškog fakulteta u gradu Schwäbisch Gmünd, istražuje fenomen „cancel culture“ i zastupa jasno mišljenje: „Moramo koristiti argumente. Ako drugačija mišljenja ne smiju biti izgovorena -  onda se tu govori autokratski, diktatorski. Tako nešto ne ide. To ne može funkcionirati u jednom slobodnom demokratskom društvu.“

Rast senzibiliteta za teme rasizam i seksizam u društvu Sandra Köstner posmatra kao pozitivnu pojavu u društvu. Ali, s druge strane, Köstner kaže da s tim u vezi postoji opasnost od pretjerivanja, recimo, onda kada se nekim predavačima na univerzitetima paušalno otkazuju predavanja: „Tako što se jedna osoba reducira na samo jedan stav. Uz zaključak da zbog njega sve ostalo o čemu je ta ista osoba razmišljala i pisala - za univerzitet nije prihvatljivo.“

Tako nešto dogodilo se bivšem saveznom ministru unutrašnjih poslova Thomasu de Maizières-u kada su lijevi aktivisti u gradu Göttingen prošle godine blokirali njegovo predavanje na tamošnjem univerzitetu. Zbog, kako su naveli, njegove nekadašnje izbjegličke politike i stavova prema Turskoj. Nešto slično desilo se i profesoru Bernd Lucke-u na univerzitetu u Hamburgu. Podsjetimo, Lucke je jedan od osnivača stranke AfD, ne baš tako često kritiziran u javnosti, posebno od lijevo nastrojenih studenata. Na sveučilištima je inače sve i počelo – mislim na oštar otpor prema spornim stavovima, blokirajne predavanja.

Na univerzitetima u SAD-u, naime, gdje su studenti i studentice prije 4-5 godina počeli ustajati protiv profesora sa spornim mišljenjima tražeći da se njihova predavanje zabrane. Ovaj američki studentski pokret se prelio, tako reći, u njemačke aule odakle se proširio na druge segmente društva. Npr.: ovdje imamo slučaj Lise Eckhart – autorice i komičarke kojoj je su organizatori književnog festivala Harbour Front u Hamburgu otkazali nastup zbog prigovora za antisemitizam. Podsjetimo na skupinu autora i autorica koji su ove godine tražili da se zabrani izlazak nove knjige Woody Allana zbog njegove seksualne prošlosti. Sjetimo se i napada na štandove desnih izdavačkih kuće proteklih godina na sajmu knjiga u Frankfurtu na Majni.

Najkasnije kod posljednjeg primjera bi se mogli zapitati da li se tu radi o slobodi mišljenja ili pak o širenju opasne desnoesktremne propagande - što nas dovodi do srži cijele priče o cancel culture: Kako definirati granice slobode mišljenja, gdje počinje huškanje i govor mržnje? „Cancel culture“ možemo svesti i na politički sukob. U njemu lijevi aktivisti traže ukidanje desnih stavova. Pritom, s druge strane, sam pojam cancel culture dolazi iz desnog političkog spektra – u vidu žestoke polemike i kao borbeni poklič protiv glasova s lijeva. Kada svemu tome dodamo internet i usijane debate na društvenim mrežama na koncu dobijemo, ono što nam je sociologinja Sandra Köstner na samom početku rekla: Višak osjećaja. Manjak argumenata. 

Stand: 10.12.2020, 18:02