Live hören
Jetzt läuft: Manyè (Voilaaa remix) von David Walters

„Brdo“ roman Ivice Prtenjače objavljen u Njemačkoj

„Brdo“ roman Ivice Prtenjače objavljen u Njemačkoj

„Brdo“ roman Ivice Prtenjače objavljen u Njemačkoj

Davor Korić, Köln

Roman suvremenog hrvatskog pisca, pjesnika i radijskog novinara Ivice Prtenjače, rođenog 1969. godine u Rijeci, „Brdo“, koji je 2014. na konkursku ugledne izdavačke kuće VBZ iz Zagreba proglašen najboljim romanom te godine u Hrvatskoj, nedavno je objavljen i u Njemačkoj.

Drugi roman Ivice Prtenjače „Brdo“ pod nazivom „Der Berg“ preveo je jedan od najcjenjenijih prevodilaca sa južnoslavenskih na njemački jezik, Klaus Detlef Olof. „Taj prijevod je i u mnogim njemačkim medijima, u kulturnim  prilozima mnogih njemačkih medija apostrofiran kao izniman. Knjiga je takođe dobila jako dobre kritike. Prevedena je na sedam, osam stranih jezika, uključujući njemački“, - ističe Ivica Prtenjača objašnjavajući zatim o čemu se radi u njegovom kratkom, poetski nadahnuto napisanom romanu.

O ovom zanimljivom romanu s autorom je razgovarao Davor Korić

03:35 Min. Verfügbar bis 04.11.2022


„Glavni lik odlazi iz Zagreba sa svog dobro plaćenog posla na tromjesečnu ekskurziju, da tako kažem, na jedno otočko brdo i odlučuje biti tamo vatrogasac. Počne čuvati i nadzirati to brdo od požara. Naravno to je jedna sudbina, jedan koloplet sudbina koji se pod tim otočkim brdom događa.“

Glavni protagonist ovog romana je ujedno i pripovjedač, bezimeni čovjek srednjih godina, koji je nezadovljan svojim jalovim poslovima u jednoj izdavačkoj kući i Muzeju suvremene umjetnosti u kojoj piše kurtoazne pozivnice, zasićen konvencionalnim promocijama, govorima i otvorenjima izložbi. Zgađen licemjerjem elite i hipokrizijom umjetničkih društvenih krugova, te vlastitom inercijom i beskičmenjaštvom, žudi za novim smislom i konačnim samoostvarenjem, te se odlučuje na izgnanstvo i samoizolaciju, prihvatajući da na nekom imaginarnom ostrvu na Jadranu, cijelo ljeto iz jedne napuštene vojne karaule na vrhu brda budno motri kako bi otok sačuvao od požara.

Izabravši tromjesečnu samoću, u društvu samo jednog psa i ostarjelog magarca, Prtenjačin glavni lik se pokušava, kako bi se modernim pojmom reklo, „resetovati“, i kroz katarzu odnosno pročišćenje emocija, ponovo pronaći smisao svog života. „U „Brdu“ je riječ o otporu spram divljaštva, reći ću tako, spram toga divljaštva koje donosi turizam, ta masovnost turizma i ta potreba ljudi da devastiraju prirodu gdje god se u stvari kreću.“, - navodi Prtenjača koji na duhovit način opisuje najzedu ljudi koji u ljetnoj sezoni hrle na otok i penju se na brdo, među kojima su suvremeni hodočasnici, fanatici koji odlaze na duhovne pripreme, njemački bajkeri, japanski turisti, lovci, i domaći ratnici s posttraumatskim sindromom. Prtenjača tako kroz konfrontaciju lokalnog kolorita i bizarnih pridošlica fiksira neuralgične tačke domaće socijalne zbilje, naslijeđe rata, obiteljsko nasilje, betonizaciju obale i licemjerje crkve.

Istovremeno autor u ovom romanu na poetski način ostvaruje istančan i kompleksan uvid u junakovu nutrinu. „Kad pišem prozu, pokušavam da i te rečenice budu poetične, metaforične, da se one zrakasto šire, da se hvataju jedna za drugu, da budu skladno skladne.“, kaže Ivica Prtenjača u čijoj prozi je snažno vidljiv njegov lirski rukopis. Očigledno je to u ovom romanu, koji je u izdanju na njemačkom jeziku njavljen kao roman o ponovnom osvajanju slobode, mogućnostima preobrazbe i fascinacije mediteranom.

Sugestivna atmosfera, obilje originalnih otočkih likova i stranih turista, kao i pitoresknost ambijenta u kojem se odvija radnja romana „Brdo“ privukli su i sineaste koji su se odlučili na njegovu ekrani zaciju.

„Knjiga je jako dobro prošla. Snimamo sada dugometražni igrani film po toj knjizi. Naslovnu ulogu će glumiti mladi, ali već jako poznati glumac Goran Bogdan. Rade Šerbedžija će se pojaviti unutra u jednoj ulozi, Miodrag Krivokapić, Tihana Lazović.“, - najavljuje Ivica Prtenjača pisac koji na kraju zaključuje:

„...da je čitanje jedno nevjerojatno ljudsko bogatstvo. Ljudi koji čitaju su bogatiji od ljudi koji ne čitaju. To je broj jedan. Broj dva da umjetnost ustvari može spasiti mnogo što i da umjetnost može obnoviti mnogo što i da je umjetnost upravo ta zona u kojoj se mi ljudi razlikujemo od drugih bića na ovoj našoj planeti u kojoj mi možemo osjetiti nekakvu našu ljudsku potpunost.“

Stand: 04.11.2021, 17:55