Live hören
Jetzt läuft: Be Honest von Jorja Smith feat. Burna Boy

Broj ljudi koji gladuju ponovno u porastu

Logo Welthungerhilfe

Broj ljudi koji gladuju ponovno u porastu

Nenad Kreizer, Köln

Danas je organizacija Welthungerhilfe u Berlinu objavila svoj godišnji indeks ili pokazatelj vezan uz rasprostranjenost gladi u svijetu.

Broj ljudi koji gladuju se na globalnoj razini povećao. Razlog tomu stručnjaci, između ostalog, vide i u posljedicama globalne pandemije koronavirusa ali i ratnim sukobima.

Broj ljudi koji gladuju ponovno u porastu

02:55 Min. Verfügbar bis 14.10.2022


„Aktualne spoznaje ukazuju na zastoje u borbi protiv gladi na globalnoj razini“, stoji u redovitom godišnjem indeksu gladi u svijetu koji zajednički izdaju humanitarne organizacije Welthungerhilfe i Concern Worldwide.

Trend se mijenja na gore

Bettina Iseli, direktorica programa organizacije Welthungerhilfe problematičnom smatra činjenicu da se broj ljudi koji gladuju na globalnoj razini povećava umjesto da se smanjuje.

„811 milijuna ljudi diljem svijeta gladuju no najvažniji podatak je da se trend pogoršava. Mi smo se dugo nalazili na dobrom putu prema ostvarenju cilja nestanka gladi u svijetu do 2030., na što se obvezala svjetska zajednica. No u posljednje dvije godine primjećujemo da brojke rastu, da se trend okreće i to nam pričinjava velike brige“, rekla je Iseli za ARD.

Indeks obuhvaća podatke iz 135 zemalja. U 46 zemalja, koje se uglavnom nalaze u subsaharskoj Africi,  je situacija okarakterizirana kao ozbiljna ili vrlo ozbiljna a u Somaliji je situacija „dramatična“. U indeks između ostalog ulaze podaci o pothranjenosti djece ili poteškoće u rastu uzrokovane nedovoljnim unosom hrane.

Welthungerhilfe od međunarodne zajednice traži da se posebice uključi u sprječavanje korištenje instrumenta gladi u sukobima te zahtijeva da se ova vrsta ratnog zločina intenzivnije procesuira. 

Suša, rat i pandemija

U indeksu se navodi i da su pored ratnih sukoba i elementarnih nepogoda poput suša i mjere tijekom pandemije pogodovale porastu ljudi koji gladuju. Mjere poput karantene su kod osoba s nižim primanjima dovele do dodatnog izostanka primanja a pandemija je u mnogim zemljama utjecala i na smanjenje državnih pomoći siromašnima.

U indeksu se navodi kako u siromašnim zemljama ljudi odvajaju 60 do 80 posto svojih primanja za hranu te da i najmanje poskupljenje hrane vodi ka gladi.

Njemačka se ne spominje u ovom indeksu a zemlje regije jugoistočne Europe, uključujući i članice Europske unije poput Hrvatske, Rumunjske i Bugarske su svrstane među zemlje s vrlo niskim indeksom gladi.

Njemački ministar razvojne pomoći Gerd Müller ukazao je na i na brojku od 15.000 djece koja dnevno umiru zbog posljedica nedostatka namirnica. "Glad je ubojstvo jer mi raspolažemo kako znanjem tako i tehnologijom za uklanjanje gladi na svijetu", rekao je Müller te dodao kako je svijet bez gladi moguć.

Stand: 14.10.2021, 17:42