Live hören
Jetzt läuft: Cloud 9 von Midas the Jagaban

UNICEF – djeci u bogatim zemljama nije automatski dobro

Njemačka djeca

UNICEF – djeci u bogatim zemljama nije automatski dobro

Nenad Kreizer, Köln

Na svijetu vlada uvriježeno mišljenje da su najsretniji stanovnici onih zemalja kojima ekonomski ide dobro. To se podrazumijeva i za djecu. No jedna studija Fonda za pomoć djeci Ujedinjenih naroda, skraćeno UNICEF-a, je sada pokazala da djeca u industrijski razvijenim zemljama nisu automatski sretna.

Pokušaji samoubojstva, mentalni problemi, prekomjerna težina, nedovoljno obrazovanje, sve su to problemi s kojima se suočavaju djeca u bogatim industrijskim zemljama.  „Mnoge od najbogatijih zemalja svijeta, koje zapravo raspolažu s dovoljno resursa, ne uspijevaju kada je u pitanju cilj svoj djeci osigurati jednako sretno djetinjstvo“, kaže Gunilla Poisson, direktorica Istraživačkog instituta UNICEFA Innocenti.

UNICEF-ova studija o boljitku djece

02:55 Min. Verfügbar bis 03.09.2021


Ona je pri predstavljanju studije pod nazivom „Sfere utjecaja –što utječe na boljitak djece u bogatim zemljama“ naglasila kako i najbogatije zemlje svijeta moraju čitiniti više kako bi se djeca koja odrastaju u ovom zemljama osjećala dobro.

Mentalno i tjelesno zdravlje i socijalne i intelektualne kompetencije

U studiji su ispitivani podaci iz 41 industrijski najrazvijenijih zemalje okupljenih u organizaciju OECD te zemalja Europske unije. Pritom se posebna pozornost obraćala na nekoliko aspekata: mentalno i tjelesno zdravlje te socijalne i intelektualne kompetencije.

U većini zemalja manje od 80 posto djece tvrdi kako je zadovoljno svojim životom. U Njemačkoj je zadovoljno 75 posto djece. Djeca koja uživaju slabiju podršku svojih obitelji ili su žrtve mobinga iskazuju veći stupanj nezadovoljstva svojom životnom situacijom.

Najveći broj djece koja su počinila samoubojstvo, što je kod mladih između 15 i 19 godina starosti uzrok smrti broj jedan, bilježi se u Litvi iza koje slijede Novi Zeland i Estonija.

Kada je tjelesno zdravlje u pitanju, najveći problem predstavlja prekomjerna težina kod djece. Pritom problem s pregojaznom djecom najizraženiji na jugu Europe.

Čak 40 posto djece u razvijenim industrijskim zemljama i Europskoj uniji s 15 godina starosti ne posjeduju temeljne sposobnosti kad je u pitanju čitanje i računanje. Ovdje su opet najslabije prošle zemlje europskog jugoistoka poput Rumunjske i Bugarske.

Svako peto dijete smatra da ne posjeduje dovoljno socijalnih kompetencija. S najviše problema prilikom pronalaska novih prijatelja imaju djeca i tinejdžeri u Čileu, Japanu i Islandu.

Njemačka nije pri vrhu

Kada je u pitanju ukupni ranking, Njemačke se našla na osrednjem, 14. mjestu. Hrvatska i Slovenija, kao jedine zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije koje su se našle na ovom ispitivanju su prošle bolje. Slovenija na 9. a Hrvatska na 11. mjestu.

Zemlje s najzadovoljnijom djecom su Nizozemska i Danska a na samom dnu se nalaze SAD, Bugarska, Čile i Turska.

Autori studije naglašavaju kako je pandemija koronavirusa posebno negativno djelovala na opće stanje i raspoloženje djece te stoga apeliraju na državna vodstva da što prije u planove za oporavak od koronakrize uključe i posebne programe za boljitak djece.

„Ako vlade ne reagiraju brzo i odlučno i zaštitu djece ne uključe u svoje službene anti-korona mjere posljedica će biti više siromaštva među djecom te pogoršanje mentalnog i fizičkog zdravlja“, naglasila je direktorica Instituta UNICEF Innocenti Gunilla Olsson.

Stand: 03.09.2020, 17:50