Live hören
Jetzt läuft: Nasnusa von Sababa 5 feat. Yurika

Manje stranaca, veći problem za privredu

Nedostatak kvalificirane radne snage u Njemačkoj

Manje stranaca, veći problem za privredu

Borislav Šujanski, Keln

Njemačkoj hronično nedostaje radna snaga. Stoga je Njemačka sa pojedinim zemljama izvan EU potpisala sporazume koji omogućavaju useljavanje. Na primjer samo iz zemalja bivše Jugoslavije izvan EU bi u Njemačku moglo doći po 50 hiljada ljudi godišnje ukoliko nađu posao.

Dok je useljavanje iz zemalja Europske unije ostalo stabilno, osjetno se usporilo useljavanje iz tzv. trećih zemalja, proizlazi iz statistika za 2020., što se povezuje s otežanim uvjetima uzrokovanim pandemijom koronavirusa.

Broj stranaca u Njemačkoj je prošle godine porastao za samo 1,8 procenata. Krajem 2020. u Njemačkoj je ukupno živjelo 11,4 milijuna građana sa stranom putovnicom. Po mišljenju Saveznog ureda za statistiku to je najmanji rast u proteklih deset godina. Od početka pandemije 2020. je zabilježen pad doseljavanja na tzv. neto razinu. Šta to zapravo znači može se vidjeti u poređenju sa 2019. tom godinom. 2020. je uselilo 262 hiljade ljudi. Godinu dana ranije je skoro milion uselilo dok ih je 547 hiljada otišlo.

Manje stranaca, veći problem za privredu

03:09 Min. Verfügbar bis 29.03.2022


Priliv useljenika iz zemalja EU pozitivno je stabilan ali rast populacije koja dolazi iz država izvan EU se u godini početka pandemije prepolovio u odnosu na prethodnu godinu. Statistike o broju stranaca govore da je, na primjer,  broj hrvatskih državljana od 200 hiljada 2012. godine duplo porastao na 426.000 a i broj državljana ostalih zemalja iz regije raste. Tako je broj državljana Srbije porastao na 242 hiljade i državljana Bosne i Herzegovine na 211 hiljada. Pandemija usporava pak stalni legalni priliv od po 50.000 nove stručne radne snage iz svake države Zapadnog Balkana.  

Statistički podaci nisu ni malo optimistični.

Zbog svega toga se, po pitanju migracije, diskutuje i povezuje sa procjenom koliki je broj radnika koji već sada nedostaje i koji će u budućnosti nedostajati njemačkoj privredi. Prema analizi Savezne agencije za rad (BA), do 2025. godine će u Njemačkoj biti oko 6,5 miliona radnika manje a uz to će ih manje biti i na raspolaganju. Iako je ovaj problem sa manjkom radne snage već dugo prisutan još uvijek nedostaju tačniji podaci o njegovim razmjerama. U analizi podataka Savezne agencije o nedostatku stručne radne snage se ističe da on ne postoji kao sveobuhvatni problem. Ali u pojedinim branšama, ali i regionima,  postoje „uska grla“. Čak 19 branši je time pogođeno. Prije svih se odnosi na tehničke, potom na branše koje se bave pružanjem medicinskih i njegovateljskih usluga. Regioni u kojima nedostaje radna snaga su Bavarska, Baden-Württemberg, Sjeverna Rajna Vestfalija i Donja Saska.

Prema saveznoj agenciji za rad, u budućnosti će nedostajati i akademski obrazovane i stručne radne snage raznih nivoa obrazovanja. No koliko će radne snage zaista i nedostajati zavisiće od brojnih faktora kao što su potražnja ili strukturne promjene tržišta rada.

Prema studiji Bertelsman zaklade ukupni radni potencijal, bez migracije i s nepromijenjenim stopama zaposlenosti, će se do 2050. godine značajno smanjiti i to za 16,2 miliona. To znači da će broj osoba u radnoj dobi biti manji za čak 36 procenata.  Godišnje, prema studiji, nedostaje između 276.000 i skoro pola miliona useljenika iz trećih zemalja, van Evropske Unije. Taj se negativni trend mora zaustaviti kako bi se "uska grla" u njemačkoj privredni strateški i dugoročno ublažila, upozoravaju stručnjaci.

Stand: 29.03.2021, 18:21