Live hören
Mary J. Blige - Amazing (feat. DJ Khaled)

Zaštita prirode - Kako spasiti šume?

Kako spasiti šume?

Zaštita prirode - Kako spasiti šume?

Marijana Koritnik, Köln

Kao i drugdje, i šume u Njemačkoj pate, pored ostalog, od suše i napada štetočina: potpuno zdrav je samo još mali dio drveća. Zbog toga već dulje vrijeme nije pitanje treba li šume spašavati nego kako ih spasiti.

Šume nisu u dobrom stanju u mnogim državama: pogađaju ih razne nedaće. U Brazilu se prašuma nemilosrdno siječe radi stvaranja poljoprivrednih površina i širenja stočarstva. U Poljskoj, ali i u Hrvatskoj i nekim drugim državama, nikako da se stane na kraj ilegalnoj sječi. U Sibiru, Australiji i SAD-u su opožareni milijuni hektara šuma. U brojnim zemljama se šumska područja pretvaraju u građevinska. Ni šume u Njemačkoj nisu izuzetak: stanje u njima je problematično.

Kako spasiti šume?

03:37 Min. Verfügbar bis 26.04.2022


U tri posljednje godine zbog ekstremnih suša, olujnih vjetrova te štetočina potkornjaka, uništen je 171 milijun kubnih metara stabala. To je podatak Saveznog ministarstva poljoprivrede, a po svoj prilici suša i dalje ostaje najveći problem. Dr. Andreas Marx, znanstveni koordinator u Helmholtz-centru za istraživanje okoliša: "Brine me to što u podzemlju, a radi se o većim dubinama, dakle znatno dublje od jednog metra ispod površine tla, sada već četvrto vegetacijsko razdoblje za redom, dakle nakon 2018. godine, '19. i '20. – ima premalo vode."

Tko je kriv za propadanje šuma?

Ogroman dio šumskih površina se osušio. Najviše su pogođeni Brandenburg, Sachsen, Thüringen i Sachsen-Anhalt, ali i dijelovi Sjeverne Rajne-Vestfalije, Bavarske i drugih područja. Još samo 21 posto drveća ima potpuno zdravo deblo i zdravu krošnju, navodi također Savezno ministarstvo poljoprivrede. Mnogi smatraju da su za tu katastrofu pored ostalog krivi pogrešan odnos prema šumama, klimatske promjene i politika.

Samo dvije vrste drveća u pola njemačkih šuma

Zaštita šuma je i zaštita ljudi

Načelno se politika zalaže za zaštitu okoliša, ali omogućuje gotovo beskrupulozno iskorištavanje šuma, prigovaraju ekolozi i nezavisni istraživači. Upozoravaju i da su prije više desetljeća zasađene ogromne plantaže borova i smreka te da na te dvije vrste drveća sada otpada 49 posto ukupnih šumskih površina u Njemačkoj. U znatnoj mjeri na njima i nekim drugim vrstama danas počiva drvna, drvoprerađivačka i manjim dijelom papirna industrija: od toga živi više od milijun ljudi.

"Zelena pluća"

Ali šume, koje pokrivaju trećinu područja Njemačke, izuzetno su važne i za sve druge. Savezna ministrica poljoprivrede Julia Klöckner podsjeća: "Šuma pročišćava zrak i vodu i skladišti ugljični dioksid, a isto tako je jedan od naših najvažnijih zaštitnika klime. Kratko rečeno, naše šume su naša zelena pluća." Tamo gdje su očuvane - šume su čuvari biološke raznolikosti, štite od buke i vjetra, proizvode kisik, u njima se može oporaviti od vrućine.

Pošumljavati – ali kako?

Peter Wohlleben, autor svjetskog bestsellera o drveću („Das geheime Leben der Bäume“ - "Tajni život drveća"), već godinama apelira da se prestane s masovnom sječom stabala, da se intenzivnije počne pošumljavati s četiri do pet vrsta prije svega bjelogorice koja je otpornija na suše i oluje, a i korisnija za klimu jer upija više ugljičnog dioksida i daje više kisika nego crnogorica. Takva gledišta, pored ostalih, zastupaju i dva velika istraživačka centra - Helmholtz-Zentrum za istraživanje okoliša i Thünen-Institut za istraživanje šumskih ekosustava.

Zaštita šuma je i zaštita ljudi

Nadalje, radi spašavanja šuma Peter Wohlleben predlaže i da se sadašnjih 2,8 posto zaštićenih šumskih područja poveća na 20 posto i obrazlaže: „Rezervati koje posljednjih 100 godina nije dotaknula ljudska ruka dokazuju da zaštićena područja, u kojima su se kulture mogle razviti u prašume, umiruju prirodu."

To ne znači, dodao je za NDR Wohlleben, koji i sam ima šumariju, da se treba zaboraviti na šumarstvo, drvnu i papirnu industriju i pelete, ali sve to se treba temeljiti na održivom razvoju šuma i zaštiti prirode, kaže i zaključuje: "Tako štitimo sebe i ljudski rod".

Preporuka za vruće dane

Onima pak koji će zbog pandemije i predstojećih vrućina, umjesto u šetnju po gradu krenuti u šumu, Peter Wohlleben preporučuje odlazak u bjelogoričnu jer je u njoj temperatura osam stupnjeva niža i u njoj se može bolje odmoriti i oporaviti od vrućine nego u crnogoričnoj - među borovima i smrekama.

Stand: 26.04.2021, 17:34