Studija: više dobrodošlice, manje tolerancije

Grupa mladića migrantskog porekla u šetnji Berlinom

Studija: više dobrodošlice, manje tolerancije

Prema novoj studiji zaklade Mercator sve više Nijemaca prihvaća dolazak stranaca ali istodobno rastu ograde prema drugačijim kulturnim identitetima.

Migracija i integracija stranaca u njemačko društvo bila je i ostala jedna od najvažnijih tema posljednjih godina. Zato se uvijek sa zanimanjem dočekuju studije koje se bave ovom temom. Najnovija od njih je i studija „ZuGleich – pripadnost i ravnopravnost“ (ZuGleich - Zugehörigkeit und Gleichwertigkeit) koju su predstavili znanstvenici Sveučilišta u Bielefeldu pod vodstvom sociologa Andreasa Zicka i zaklada Mercator.

Useljavanje da, integracija ne

Ova studija donosi i neka iznenađenja i na prvi pogled pomalo kontradiktorne rezultate. S jedne strane sve više ispitanih, pritom se radi o reprezentativnom uzorku od oko 2.000 građana Njemačke od čega je jedna trećina stranog porijekla, podržava tzv. kulturu dobrodošlice (Willkommenskultur) dakle prihvaćanje procesa useljavanja.

Razgovor: Saša Bojić i Nenad Kreizer

04:53 Min. Verfügbar bis 17.08.2022


U usporedbi s prethodnom studijom iste grupe znanstvenika iz 2014. ovaj postotak je značajno porastao s 40 na 55 posto. Istodobno međutim pada broj onih koji podržavaju integraciju stranaca u njemačko društvo sa 60 na 48 posto. To znači da većina ispitanih nema ništa protiv useljavanja ali istodobno očekuje da useljenici ne pokazuju kulturno-vjerska obilježja ako su drugačija od onih tradicionalnih njemačkih ili srednjoeuropskih. U principu to znači džamije su dozvoljene ali radije tako da ih se ne vidi. To podržava više od dvije trećine anketiranih. Jedna trećina ide u svojim zahtjevima tako daleko da od useljenika očekuje potpunu asimilaciju i potpuno odbacivanje obilježja zemlje porijekla.

Zanimljivo je da zahtjev da se oni koji su nedavno došli u Njemačku trebaju prilagoditi većinskom društvu podržavaju i ispitani s migracijskom pozadinom. I tu se u pravilu može reći: što dulje osobe stranog porijekla žive u Njemačkoj to su izraženiji zahtjevi novopridošlima da se prilagode. Kriteriji za ispunjavanje ovog statusa su da stranci dobro govore njemački, da poštuju političke institucije i zakone, da rade i da ne primaju državne potpore.

Prednosti za „etablirane“

Autori studije su kao „zastrašujući“ nazvali porast onih koji za tzv. etablirane dakle one koji su tu rođeni ili već odavno pripadaju većinskom društvu,  traže neke povlastice.

Voditelj studije profesor Andreas Zick sa Univerziteta u Bielefeldu

Izjavu „Tko kasnije dođe u Njemačku, taj se mora zadovoljiti s manje nego oni koji su ovdje oduvijek“ podržava 38 posto ispitanih. Isto tako raste otpor prema izbjeglicama i muslimanima. Četvrtina ispitanih smatra da islam „širi negativan utjecaj“. Kod 30 posto ispitanih se može govoriti o ksenofobičnom stavu. Među useljenicima jedna trećina ispitanika je rekla da su često ili vrlo često izloženi rasističkim i ksenofobnim uvredama. Opet u isto vrijeme, i to je još jedan od naoko kontradiktornih zaključaka studije, velika većina ispitanih, preko dvije trećine, smatra da bi useljenici trebali sudjelovati u zajedničkom društvenom životu.

Ispitivanje je provedeno na prijelazu godine tijekom najžešćeg lockdowna. Voditelj studije profesor Andreas Zick kaže kako su pritisci tijekom pandemije, financijske i socijalne brige utjecali i na povećanje negativnog stava naspram integracije. Tu je izrazit otpor prema politici i otvorenim granicama iako je zbog pandemija useljavanje osjetno ograničeno.

Stand: 17.08.2021, 18:08