Live hören
Jetzt läuft: Sad Girlz Luv Money Remix von Amaarae & Moliy feat. Kali Uchis

Useljenici osnivači start-up firmi jačaju državu

Start-up firme često iznajmljuju zajednički radni prostor

Useljenici osnivači start-up firmi jačaju državu

Borislav Šujanski, Keln

Gotovo svaku petu start-up firmu u Njemačkoj su osnovali useljenici ili oni koji potiču iz useljeničkih familija. Udruženje koje povezuje Start-up firme je zajedno sa zakladom Friedrich-Naumann u publikaciji “Migrant Founders Monitor” objavilo analizu kojom su obuhvatili 354 start-up firme koji su osnovali migranti.

Obrazovani su, spremni su na rizik i jačaju Njemačku - sažeto glasi ocjena značaja novih firmi na tržištu, start-up, koje osnivaju useljinici. Primjera za to ima dovoljno a najsvježiji je, svima već poznati "Biontec" sa vakcinama protiv pandemije koronavirusa. Biontek su osnovali Özlem Türeci ( Ezlem Tüređi) i Uğur Şahin-a (Uur Šahin), turskog porijekla. Na putu do registrovanja novih firmi, prema najnovijoj studiji, veliku prepreku osnivačima firmi stranog prijekla predstavljaju, osim njemačke birokratije, jezička barijera i finansijska sredstva.

Kada je riječ o birokratskim preprekama, sa kojima se suočavaju start-up osnivači, u uskoj vezi je i problem jezika. To ističe dopredsjednik Saveza Njemačkih Start-up firmi Christian Vollmann ali istovremeno nudi rješenje. A ono je, po njemu, vrlo jednostavno - omogućiti da sve napisano bude na engleskom jeziku. No za mnoge aplikacije je službeni jezik Njemački i trenutno jedina opcija koja stoji na raspolaganju. To moraju političari promijeniti ističe Vollmann. Naime, Njemačka ima i te kako koristi od ljudi koji ne potiču iz ove zemlje, imaju dobro obrazovanje i spremni su da private rizik.

Useljenici osnivači start-up firmi jačaju državu

03:42 Min. Verfügbar bis 04.05.2022


Upravo spremnost na rizik i promišljanje o mogućim velikim dosezima su stvari koje Njemačkoj još uvijek nedostaju i koje su potrebne da bi Njemačka izborila svoje mjesto u međunarodnoj konkurenciji, kaže Vollmann.

Međutim, osnivači iz obitelji s useljenickim porijeklom uz birokratske i jezičke imaju i finansijske prepreke. Sa jednim milionom eura mogu privući manje od polovine stranog kapitala u odnosu na ostale osnivače kojima na raspolaganju stoji u prosjeku nešto više od dva i po miliona eura. Čak i u Kreditnom institutu za obnovu KfW (Kreditanstalt für Wiederaufbau) smatraju da značajnu prepreku predstavlja njemačka birokracija. „U principu osnivači imaju podjednake probleme ali za one osnivače sa stranim porijeklom ti problemi se teže rješavaju“, kaže vodeća ekonomistkinja Kreditnog instituta Fritzi Köhler-Geib. Ona ističe da ljudi sa migrantskim porijeklom imaju nadprosječnu važnost za Start-up scenu u Njemačkoj.

Poduzetnik Naren Shaam je kroz sve probleme opisane u studiji i sam prošao. Ovaj Indijac ističe da je prihvatanje rizika dio kulture u kojoj je rođen. Došao je iz Indije u Njemačku 2012. godine i osnovao turističku platformu Omio.

Do sada je, kaže on, sakupio 100 miliona dolara svježeg kapitala. Kada je došao u Njemačku nije znao niti jednu riječ njemačkog jezika, naglašava, te mu je čak otvaranje bankovnog računa predstavljao teškoću. Osjećaj je bio, kaže Shaam, kao da se mora popeti na planinu.

U cijeloj priči vrlo je bitno naglasiti, veliki udio poduzetnika sa migracijskim porijeklom na njemačkoj Start-up sceni - veći je od 20 odsto i oni predstavljaju značajnu pokretačku snagu uprkos problemima sa kojima se suočavaju. Najpoznatiji primjer je „Biontec“ firma a tu su brojne druge Start-up firme poput portala za prodaju polovnih automobila „Auto1“, dostavljača hrane „Delivery Hero“ ili pak mreža „ResearchGate“.

Veliki potencijal je vidljiv i vrlo značajan za ulaganje kada se pogleda statistika. Njemački Start-up-Monitor je u posebno objavljenoj procjeni pokazao da je svaka peta Start-up firma u Njemačkoj osnovana od strane useljenika prve ili druge generacije.

Stand: 04.05.2021, 17:58