Sporni pojam „rase“

Diskusija o rasizmu u Njemačkoj

Sporni pojam „rase“

Nenad Kreizer, Köln

Globalni prosvjedi protiv rasizma ne jenjavaju a prelili su se i na Njemačku. Ovdje se u međuvremenu razvila i rasprava oko pojma „rase“ ali i kolonijalne prošlosti Njemačke.

„Nitko ne smije biti diskriminiran ili protežiran na temelju svog spola, korijena, rase, jezika, domovine i porijekla, svoje vjere ili svojih vjerskih i političkih uvjerenja“. Tako glasi Član 3 Njemačkog ustava donesenog prije više od 70 godina.

Njemačka rasprava oko pojma rase

04:11 Min. Verfügbar bis 15.06.2021


Sadržaj ovog članka kojim su se autori ustava, ili kako se u Njemačkoj zove Temeljnog zakona (Grundgesetz) namjerno htjeli distancirati od razdoblja nacionalsocijalizma tijekom kojeg su ljudi zbog svoje boje kože, vjere ili porijekla bili proganjani i ubijani, je desetljećima nesporan.

Zastarjeli pojam

No sada su u jeku rasprave oko rasizma u zapadnim društvima, pa tako i u njemačkom, pojavili glasovi koji traže uklanjanje pojma „rasa“ iz Ustava.

Među najglasnije zagovornike uklanjanja ovog pojma iz Ustava pripadaju članovi stranke Zeleni. Za njih je, kako je za ZDF objasnio predsjednik stranke Robert Habeck, ovaj pojam u potpunosti zastario i neprimjeren je vremenu u kojem živimo. „Znanost, i biologija, se slaže u tome da je pojam rase vrlo problematičan, da se taj pojam ne upotrebljava. A kod ljudi je on jednostavno pogrešan. Mi znamo da ne pripadamo različitim rasama. Naš genetski pool je- isti“, rekao je Habeck.

I njemu za pravo daju predstavnici znanosti. Veronika Lipphardt sa Sveučilišta u Freiburgu objašnjava kako pojam rasa u današnjoj znanosti već odavno ne igra ulogu. „Ne postoje ljudske rase. Ono što postoji kod čovjeka je genetska raznolikost“, kaže ova znanstvenica.

Teorija razlikovanja rasa potječe od njemačkog znanstvenika Ernsta Haeckela koji je još u 19. stoljeću kategorizirao ljude po boji kože i tjelesnim karakteristikama. Danas je ova teorija, koja je nacionalsocijalistima poslužila i kao podloga za tzv. Rasne zakone, znanstveno odbačena.

Ne treba mijenjati ono što funkcionira

No prijedlog Zelenih, koji su podržali i neki socijaldemokratski i liberalni političari, je uglavnom naišao na otpor unutar demokršćanske Unije CDU/CSU gdje se strahuje da bi uklanjanje pojma rase iz Ustava išlo na štetu onima koje ovaj članak treba štititi.

U razgovoru za ZDF, potpredsjednik demokršćanskog zastupničkog kluba Thorsten Frei, se odlučno usprotivio prijedlogu mijenjanja Člana 3 njemačkog ustava jer smatra da je on u svom sadašnjem obliku u potpunosti ispunjava svoju svrhu.

„Mislim da se radi o jednom snažnom signalu protiv rasizma. I zato smatram da je rasprava o tomu, kako bi sada kao neki jezični policajci trebali preraditi naš ustav, potpuno pogrešna i radi se o cistoj simbolici. Radi se o jasnoj i apsolutnoj zaštiti od diskriminacije i mislim da ga kao takvog ne bi trebali razvodnjavati“, zaključuje Frei.

Njemačka kancelarka i demokršćanka, Angela Merkel nije odbacila prijedlog o izbacivanju pojma „rasa“ iz Ustava nego se, kako prenose mediji, pokazala otvorenom za raspravu.

Ostaci kolonijalizma

Globalna rasprava o rasizmu je u Njemačkoj iznova u prvi plan gurnula još jedan, također povijesni aspekt. Nakon rušenja spomenika povijesnih osoba u SAD i Velikoj Britaniji koje simboliziraju kolonijalno doba i podržavanje ropstva i u Njemačkoj se ponovno raspravlja o simbolima kolonijalne prošlosti kojih su još uvijek puni njemački gradovi.

Profesor povijesti Jürgen Zimmerer u razgovoru za Deutschlandfunk objašnjava kako građani Njemačke još uvijek nisu dovoljno svjesni prisutnosti ovih simbola u svakodnevnom prostoru. „Mi napeto promatramo u smjeru SAD-a i njihove rasprave oko skulptura predstavnika konfederativnog svijeta i mislimo pritom da je to problem drugih. Isto tako što mislimo da je rasizam problem drugih. A meni je važno reći da je rasizam i u Njemačkoj problem i htio sam ukazati na to da je kolonijalno sjećanje isprepleteno sliku njemačkih gradova i građevinama bez da smo mi toga svjesni“kaže Zimmerer.

Jedan od najboljih primjera je i tzv. Afrička četvrt u Berlinu gdje još uvijek mnoge ulice nose imena političara iz kolonijalnog doba koji se smatraju odgovornima za zločine i nepravdu nanesenu domaćem stanovništvu u bivšim njemačkim kolonijama u Africi.

Stand: 15.06.2020, 18:12