Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Skraćivanje radnog tjedna - njemačka i britanska iskustva

Stand: 03.07.2023, 17:00 Uhr

Maja Marić
Nikakva količina novca ne bi bila dovoljna da se vrate na petodnevni radni tjedan, kažu sudionici pilot projekta u Velikoj Britaniji u kojem se istraživalo kako se skraćivanje radnog tjedna odražava na rad i zaposlene. Što se sve saznalo i kakva su iskustva s uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna u Njemačkoj?

Više produktivnosti, manje bolesnih i bolovanja, manje otpuštanja. To bi bio, u najkraćim crtama, rezultat znanstveno potkrijepljenog pilot projekta u Velikoj Britaniji za četverodnevni radni tjedan s punom plaćom. Od 60 firmi, uključenih u ovaj projekt, gotovo sve tvrtke žele zadržati model. I to toliko da je 15 posto zaposlenih, koji su sudjelovali u istraživanju, reklo da ih “nikakva količina novca” ne bi mogla uvjeriti da se vrate na petodnevni radni tjedan.

Rezultati ovog istraživanja, koje je organizirala skupina 4 Day Week Global, u suradnji s istraživačkom grupom Autonomy te istraživačima s Boston Collegea i Sveučilišta u Cambridgeu, jasno govore u prilog četverodnevnom tjednu gdje zaposlenici primaju plaću kao da rade pet dana u tjednu. Brendan Burchell, istraživač na Cambridgeu, i sam navodi da su mnogi sumnjali u povećanje produktivnosti ako bi se radilo kraće – tj. 4 umjesto 5 dana tjedno – ali upravo to se dogodilo: produktivnost je povećana.

Manje bolovanja, veća dobit

Rezultati kažu da je bilo 65 posto manje bolovanja, da se dobit od prodaje proizvoda ili usluga tvrtki uključenih u projekt povećala za 1,4 posto, da je 57 posto manje zaposlenika koji su otišli iz tvrtke.

Nadalje, 4 od 10 zaposlenika osjeća manje stresa nego prije pilot projekta, a 56 od 61 uključene tvrtke želi ostati pri četverodnevnom tjednu.

Da bi dodatno utvrdili rezultate svoga istraživanja, znanstvenici su produžili testno razdoblje na drugu polovicu prošle godine. Sudjelovalo je ukupno 2.900 zaposlenika, u tvrtkama iz financijskog sektora, informatičkog i građevinskog sektora te gastronomije i zdravstva. Sudjelovao je čak i restoran s ribom i krumpirićima, poznati britanski ‘fish and chips’.

Manje sastančenja, više obavljenog posla

Već spomenuti Brendan Burchell, iz istraživačkog tima sa Sveučilišta u Cambridgeu, izvijestio je da su mnogi zaposlenici sami tražili načine da povećaju svoju produktivnost. Jedan od primjera je taj da su dugi sastanci s previše ljudi skraćeni ili su potpuno ukinuti. Ljudi su se više koncentrirali na posao u želji da odrade sve što trebaju – kako bi unaprijed ‘odradili’ taj dodatni slobodni dan.

Opušteniji i zadovoljniji zaposlenici

Većina sudionika istraživanja iskoristila je taj dodatni slobodni dan prvenstveno za svoje svakodnevne obaveze poput kupovine ili za kućanske poslove. To je pak mnogima omogućilo da pravi vikend više iskoriste za opuštanje, da više vremena provode s obitelji ili prijateljima te da se više posvete hobijima ili društvenim angažmanima. I zbog kombinacije svega toga – zaposlenici su zadovoljniji i imaju manje stresa. I to baš osjetno manje - što je ogroman korak prema boljem, ako pogledamo na velik porast broja ljudi koji doživljavaju ‘burn-out’ u svim poslovnim sferama u zadnja dva desetljeća.

Argumenti protiv kraćeg radnog tjedna

U samoj studiji iznesene su dvojbe oko ovakvog modela četverodnevnog tjedna s punom plaćom. Neki su zaposlenici izrazili zabrinutost da bi im se opterećenje moglo previše povećati tijekom radnog dana.

Britansko-njemački ekonomist Andrew Lee, koji predaje na Državnom zadružnom sveučilištu Baden-Württemberg, postavlja pitanje kako bi četverodnevni radni tjedan trebao funkcionirati u sistemski važnim sektorima - poput sestrinstva ili zdravstvene skrbi - gdje jednostavno nije moguće povećati produktivnost. Rizik je da će se atraktivnost ovih zanimanja smanjiti ako koncept tamo ne funkcionira, smatra Lee.

Postoji i bojazan da je produktivnost samo privremena i da bi opala s dužim periodom vremena, a tu je i detalj koji se ne voli spominjati jer nije ‘fotogeničan’ – 90 posto zaposlenih u ovom istraživanju su bili bijelci, a 68 posto njih je imalo završen minimalno dodiplomski studij.

Njemačka nije impresionirana

Kako se na sve gleda u Njemačkoj? Čelnica Savezne agencije za zapošljavanje i bivša predsjednica SPD-a, Andrea Nahles, izjavila je za "Augsburger Allgemeine" da je potrebno ponovno pregovarati o pitanjima ravnoteže između poslovnog i privatnog života, baš kao što je njena generacija ponovno pregovarala o raspodjeli posla između žena i muškaraca u obiteljima. Nahles je istaknula da će manjak kvalificiranih radnika više pogoditi njemačke tvrtke nego njihove međunarodne konkurente zbog toga što su demografske promjene u Njemačkoj upečatljive i o njima se već dugo govori.

Tu su i neki drugi problemi poput onog da se Njemačka još uvijek ‘bori’ da se što veći broj žena zaposli na puno radno vrijeme budući da ih obiteljski život prisiljava da - uz radno vrijeme škola, vrtića i ostale obaveze - rade kraće ili da jedan period ne rade uopće.

Kraći radni tjedan donosi veći trošak poslodavcima?

Stručnjak za tržište rada Karl Brenke, s Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, primijetio je da četverodnevni radni tjedan zapravo znači rast plaća, odnosno veće troškove za poduzeća i na kraju, možda, galopirajuću inflaciju. Skeptičan je jer bi se u konačnici ta povećanja plaća morala postići dodatnom produktivnošću. Osim toga, za ovaj model bi vam trebali dodatni radnici – a oni su trenutno problem – kaže Brenke.

Političari se kod takvih pitanja obično suzdržavaju i pozivaju se na autonomiju kolektivnog pregovaranja, u kojoj poduzeća i sindikati međusobno pregovaraju o tome koliko se radi. Holger Schäfer s Instituta za njemačku ekonomiju (IW) u Kölnu također smatra da pitanje kombinacije radnog vremena i plaće treba i dalje biti prepušteno stranama kolektivnog ugovora.

Testiranje modela u Njemačkoj

Nekoliko je tvrtki u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji već uvelo ili barem isprobalo četverodnevni radni tjedan, među njima i tvrtka Daub CNC Technik iz Wendena u Sauerlandu. Zaposlenici tamo sada rade devet sati dnevno, četiri dana u tjednu. Generalni direktor Volker Kaluza u tome vidi prednosti i kaže da sada štede energiju, ali i da su, kod zapošljavanja, kao poduzeće atraktivniji na tržištu rada.

Profi Metall & Technik GmbH, srednje velika tvrtka za obradu metala iz Stadtlohna u regiji Münsterland, također testira četverodnevni radni tjedan od prosinca. Tu se planira i ušteda energije. Za šefa Wernera Steppata model je pun pogodak. Produktivnost je povećana te su zaposlena dva nova djelatnika.

S druge strane, tvrtka "Bornfelder Kfz - Meisterbetrieb", u Hemeru u Sauerlandu, nije uspjela prijeći na četverodnevni radni tjedan. Vlasnik Bernhard Bornfelder nadao se da će njegovo poduzeće zbog toga postati privlačnije za mlade, ali do danas - godinu dana kasnije - nije mu se javio niti jedan zainteresirani. Zato je zasad ukinuo četverodnevni radni tjedan.