Live hören
Jetzt läuft: Malamente von Rosalía

Korona - povećana ograničenja ljudskih prava

Ljudska prava ne stoje dobro u 2020.

Korona - povećana ograničenja ljudskih prava

Suada Herak, Köln

Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembar, ove je godine u znaku upozorenja na povećani globalni trend kršenja temeljnih prava čovjeka. EU je usvojila i poseban mehanizam sankcija.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je 1948. godine Generalna skupština UN-a usvojila Ujedinjenih Opštu deklaracija o ljudskim pravima. Tada je prvi puta u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika". Od tada se svake godine na ovaj dan ukazuje na stanje ljudskih prava širom svijeta.

Vrlo loša godina za ljudska prava

02:12 Min. Verfügbar bis 10.12.2021



Ove godine se sveukupno stanje ne može posmatrati izvan korona pandemije, poruka je UN-a. Visoka komesarka za ljudska prava pri UN-u Michelle Bachelet  je naglasila da pandemija nema samo poražavajuće posljedice na privredu, zaposlenje, zdravlje, obrazovanje ili snabdijevanje hranom, nego je s njom povezan ogroman nazadak u borbi protiv siromaštva ili boljeg društvenog statusa ženske populacije. "U pojedinim zemljama političari su čak koristili pandemiju kao izgovor da zaustave opoziciju i kritičke glasove. Zanemarena su prava slobode izražavanja, okupljanja i učešća u javnom životu. Osim toga je uhapšen veliki broj aktivista i novinara", naglasila  je Bachelet u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava. Također se ističe kako je 2020. bila vrlo loša godina za religiozno samoodređenje i slobodu vjere širom svijeta.

 Izvještaj njemačke vlade o ljudskim pravima

Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg 14. po redu izvještaja je zalaganje Njemačke za ljudska prava u Vijeću sigurnosti UN-a. Poseban njemački angažman je kroz program "Žene , mir i sigurnost", čiji je cilj poboljšati zaštitu žena od seksualnog nasilja u sukobima i ojačati njihovo učešće u rješavanju sokoba. Povjerenica Savezne vlade za ljudska prava Dr. Bärbel Kofler, je predstavljajući izvješta istaknula i buduće prioritete: "Akcioni plan za ljudska prava 2021/2022“ sadži buduće prioritete savezne vlade. To su borba protiv diskiminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, zaštita slobode djelovanja civilnog društva, borba protiv nekažnjivosti i pitanje ljudskih prava i digitalnih promjena."

20 godina EU povelje o ljudskim pravima

Kada su zemlje članice EU 2009. godine potpisale Lisabonski ugovor, zakonski je utemljena i Povelja o osnovnim pravima.

Od tada svi građani imaju osnovna prava na koja se mogu pozivati ​​na evropskom nivou, bez obzira u kojoj se državi EU nalaze. Sada se EU  želi efikasnije boriti i kažnjavati kršenja ljudskih prava. U tome bi trebao pomoći novi mehanizam sankcija. Ministri vanjskih poslova EU usvojili su uredbu koja bi trebala znatno olakšati političko kažnjavanje takvih kaznenih djela. Tako se omogućava zamrzavanje sredstava pojedinaca, institucija i tijela koja su uključena, na primjer, u mučenje, ropstvo ili sistematsko seksualno nasilje. Pored toga predviđa se i izricanje zabrane ulaska u druge zemlje.

Danas je na godišnjem forumu o ljudskim pravima EU-Nevladine organizacije glavna tema bila uticaj tehnologije na ljudska prava. Visoki predstavnik za  vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell je upozorio da nove tehnologije predstavljaju i opasnost jer se preko njih branioci ljudskih prava često proizvoljno proglašavaju za mete, šire se govor mržnje i lažne vijesti.

 Nagrade aktivistima za ljudska prava

Evropski parlament na današnji dan dodjeljuje nagradu Saharov u čast pojedincima ili organizacijama koji su posvetili svoje živote za odbranu ljudskih prava i sloboda.

Nagrada je nazvana po ruskom naučniku i disidentu Andreju Saharovu. Osnovana je u decembru 1988. Prvu je dobio Nelson Mandela (Južnoafrička Republika). Od ličnosti iz regije, nagradu Saharov je 1991. dobio Adem Demaçi (Kosovo), 1993. list Oslobođenje (Bosna i Hercegovina) i 1998. Ibrahim Rugova (Kosovo). Ove godine je nagrada pripala demokratskoj opoziciji u Bjeorusiji. Organizacija Reporteri bez granica takođe dodjeljuje svoju godišnju nagradu za ljudska prava. Njemačka nagrada „ Aachener Friedenspreis“ danas je uručena francuskom katoličkom svećeniku Père Antoine Exelmans, koji pomaže izvjeglicama u Maroku, i Centru za ljudska prava „ Gaspar Garcia“ u Brazilu.

Stand: 10.12.2020, 18:06