Lockdown: produženje i pooštrenje mjera

Lampion u obliku korona virusa visi u pešačkoj zoni grada Šverina, Meklenburg – Zapadna Pomeranija

Lockdown: produženje i pooštrenje mjera

Premijeri i premijerke saveznih zemalja i kancelarka Merkel dogovorili pooštrenje i produženje mjera do 31. januara. Ograničeno kretanje u tzv. korona-hotspotovima važiće u radijusu od 15 kilometara od vlastitog doma.

Prodavnice i gastronomija ostaju zatvoreni, već poznate mjere. Glavnu novost predstavlja uvođenje zabrane kretanja u tzv. corona-hot-spotovima tj. rizičnim područjima - i to u radijusu od 15 kilometara od vlastitog doma. Ovdje govorimo o komunama gdje sedmična incidencija, tj. učestalost novih infekcija i oboljevanja, na 100 hiljada stanovnika prelazi 200 novih infekcija. Ova mjera ne pogađa sve krajeve. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji to je samo grad Herne. A na području Njemačke ukupno je 67 komuna, prema Institutu Robert Koch. Ograničenje kretanja, kako se navodi, ne ukljucuje osobe koje imaju valjan razlog da se kreću - što se izričito ne odnosi na zimske turiste koje su proteklih dana išli na sankanje i skijanje, recimo u Eifel.

Razgovor: Saša Bojić i Amir Kamber

04:52 Min. Verfügbar bis 05.01.2022


Sve to važi do 31. januara kada bi se Merkeli i ministri opet trebali sastati i procijeniti situaciju, kako to nalaže Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti. Glavni argument predstavlja to što je broj dnevnih infekcija još uvijek previsok odnosno što trenutni podaci o njima nisu sasvim pouzdani jer je tokom praznika rađeno mnogo manje testova. Pored toga, kao razlog se navodi i to što još nije jasno kakav će tačno efekt imati praznici i povećani broj fizičkih kontakata na broj zaraženih koji pristižu u bolnice i odjele intenzivne njege. Jer iz bolnica i dalje pristižu podaci i upozorenja o preopterećenosti. Inače, za produženje i pooštrenje lockdowna posebno su se zalagali ministri Bavarske, Saksonije  i Tiringije gdje je broj novozaraženih koronavirusom dosta porastao. Premijer Saksonije Michael Kretschmer (CDU), uoči konferencije zalagao se za produženje lockdown-a koje bi, po njemu, zalazilo i u februar. Karl Lauterbach (SPD) koji se bavi pitanjima zdravstva, s tim vezi predlaže neprekidan lockdown – sve dok se sedmična incidencija, dakle broj novozaraženih na 100 hiljada stanovnika ne smanji na razinu do 25 novih slučajeva zaraze. U Njemačkoj trenutna incindencija na 100 hiljada stanovnika iznosi 139,4 kako javlja Robert Koch Institut, pri čemu ima velikih razlika između pojedinih saveznih zemalja. U Saksonije ona prelazi 300 dok se u Schleswig-Holsteinu govori o incidenciji od oko 70. Incidencija, odnosno učestalost, zapravo pokazuje koliko često se nove infekcije i oboljenja pojavljuju u određenom periodu i tako izračunava rizik koliko ljudi bi moglo da oboli.

Odluka da do 31. januara škole ostaju zatvorene još nije potvrđena. Zna se samo da je načelno dogovoren plan za njihovo skoro ali postepeno „otvaranje“   kako je to juče predloženo na konferenciji ministara za školstvo i obrazovanje saveznih zemalja, pod uslovom da epidemiološka situacija na terenu to dozvoljava. Prvi bi se u klupe trebali vratiti učenici 1. do 6. razreda. Za sve druge bi se nastava odvijala na daljinu, dakle digitalno. Ukoliko bi se incidencija u komunama popravila, u klupe bi se uskoro vratili i učenici od 7. razreda, ali ne u potpunosti. Školska nastava bi se tada odvijala naizmjenično, malo virtualno, malo u školi, sve dok povratak redovna nastavi u starim školskim učionicama ne bude bila moguća.

A to je veliko pitanje i povod za kritiku. Parametri nisu utvrđeni. Nije jasno u kojem momentu tačno bi se razredi trebali vratiti u školu. Ova odluka je principijelno u rukama ministara saveznih zemalja. Oni bi se trebali orijentirati prema sedmičnim incidencijama - pitanje je samo na kojem nivou, na komunalnom ili regionalnom – a to još nije poznato. Možda je upravo to razlog što Helge Braun, šef ureda kancelarke Merkel, smatra da je pitanje škola trenutno najveći izazov.

Stand: 05.01.2021, 18:31