Rekordno zaduženje zbog koronavirusa

Njemački ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz

Rekordno zaduženje zbog koronavirusa

Nenad Kreizer, Köln

Dugovi Njemačke su u prošloj godini naglo porasli. Razlog su nenadani izdaci za svladavanje posljedica pandemijske krize. No ekonomisti smatraju da nema mjesta panici.

Prošlogodišnja pandemija koronavirusa povećala je javni dug Njemačke a to znači  rekordnu sumu.

Kako je priopćio Savezni statistički ured u Wiesbadenu ukupni dug je na kraju prošle godine iznosio 2172,9 milijardi eura. To je za 273,8 milijardi li 14,4 posto više nego u prethodnoj godini.

Rekordno zaduženje zbog koronavirusa

03:21 Min. Verfügbar bis 29.07.2022


Taj dug uključuje sve dugove koje su institucije na saveznoj razini, savezne zemlje. općine, gradvi kao i socijalna osiguranja sakupile kod privatnih banaka ili instituta u Njemačkoj i inozemstvu.

Dug zbog pandemije

Po tomu je svaki stanovnik Njemačke zadužen sa 26.141 eurom. To je 3.281 euro više nego godinu dana prije, dakle u pretpandemijskoj 2019.

Trend povećanja zaduženja nastavio se, kako proizlazi iz podataka Saveznog statističkog ureda, i u ovoj godini.

Ove brojke se povezuju s jedne strane sa slabljenjem gospodarskog učinka, dakle sa smanjenjem gospodarskih aktivnosti tijekom pandemije, a s druge s paketima pomoći gospodarstvu i sektorima poput zdravstvenog ali i privremenog smanjenja poreza na dodanu vrijednost.

Većina tih financijski paketa je dijeljena s državne, savezne razine pa je tako i dug države porastao mnogo više nego samih saveznih zemalja te gradova i općina.

I među saveznim zemljama ima razlika tako da su se tijekom pandemije najviše zadužile upravo savezne zemlje-gradovi poput Bremena i Hamburga.

Oprez tijekom predizborne kampanje

Njemački ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz rekao je nedavno prilikom predstavljanja nacrta proračuna za sljedeću godinu kako će se trend povećanja duga zbog efekata pandemije, nastaviti i u sljedećoj godini. Novi proračun predviđa 100 milijardi eura zaduženja. Tzv. kočnica za nova zaduženja (Schuldenbremse) je tako ponovno stavljena izvan snage.

Scholz je istodobno upozorio i političare da u sklopu predizborne kampanje ne obećavaju poteze, poput smanjenja poreza, koji bi mogli dodatno utjecati na pogoršanje financijske situacije.

„Tu bi se radilo o jako neozbiljnoj politici. Brojke su dostupne i jasne i onaj tko sada u jeku predizborne kampanje iziđe pred građane s političkim programom taj bi se trebao kretati u okviru ovih jasnih brojaka a ne da se pravi kao da nije znao“, rekao je Scholz.

Nema razloga za zabrinutost?

Potpredsjednik zastupničkog kluba oporbene Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Dürr izrazio je veliku zabrinutost zbog snažnog porasta zaduženja. On strahuje da bi to moglo imati negativnih posljedica posebice što se tiče inflacije. I zato smatra da bi se svaka nova vlada trebala pobrinuti za financijsku stabilizaciju.

S druge strane neki ekonomisti poput Sebastiana Dulliena iz Instituta za makroekonomiju (IMK) zaklade Hans Böckler smatraju da povećanje javnog zaduženja nije razlog za zabrinutost. On je objasnio da dužnička kvota, tj. odnos dugova i godišnjeg gospodarskog učinka danas leži mnogo povoljnije nego što je to bio slučaj nakon financijske krize 2012.

Stand: 29.07.2021, 18:16