Live hören
Jetzt läuft: Sunny von Bobby Hebb

UN upozorava – dijelovi mora i okeana odumiru

UN upozorava – dijelovi mora i okeana odumiru

UN upozorava – dijelovi mora i okeana odumiru

Suada Herak, Köln

U sve više područja pod vodom život je skoro nemoguć jer nedostaje kiseonika. Porast takvih "mrtvih zona" UN označava alarmantnim. Također su pogođena Sjeverno i Baltičko more.

Broj takozvanih "mrtvih zona" u morima i okenima je u periodu od 2008. do 2019. porastao za više od 400 i dostigao ukupno 700, navodi se u drugoj procjeni UN-a o stanju svjetskih okeana ("World Ocean Assessment") koja je predstavljena u Nju Jorku. Pored Meksičkog zaljeva i Južnokineskog mora, posebno su pogođena Baltičko i Sjeverno more. U nekim morskim regijama ova se pojava prirodno javlja, a jedan od uzroka su alge, odnosno njihovo umiranje. Tada polako tonu i razgrađuju se od strane bakterija koje troše  kiseonik. Na taj se način u morskim dubinama mogu stvoriti ogromne zone u kojima povremeno gotovo da nema kiseonika u vodi.

Procjena UN-a o stanju svjetskih okeana

02:37 Min. Verfügbar bis 22.04.2022


Alge kao prirodni uzročnik nedostatka kiseonika

Sve veće količine algi u vodama mogu uzorokovati masovnu smrtnost riba kao što je bilo u Čileu. Više od 5000 tona lososa ugušilo se sredinom aprila mjeseca na jednoj farmi lososa jer je u vodi bilo premalo kiseonika. Cvjetanju algi pogoduju azot i fosfor koji se kao hranjive tvari koriste za oplodnju poljoprivrednih polja, zatim se ispiru i kroz vodene sisteme završavaju u moru. U izvještaju UN- a ukazuje se na tendenciju daljeg pogoršanja situacije. Procjena je da će se unosi umjetnog azota na morske obale udvostručiti u prvoj polovini 21. stoljeća.

Klimatske promjene – okeani sve topliji

Porast temperature vode također ima negativan uticaj na život u morima. Generalni sekretar UN-a António Guterres je podatke u izvještaju nazvao alarmantnim: "Kroz mnoge ljudske aktivnosti i dalje se opterećuju okeani, uništavaju važna staništa - poput mangrovih šuma i koraljnih grebena, čime se ometa njihova sposobnost da se nose sa efektima promjene klime". Guterres naglašava ulogu emisije ugljen dioksida CO2 kojom se uništava biološka raznolikost u morima, a obalnim područjima prijete porasti vodostaja.

Manje nesreća u okeanima

U izvještaju UN-a navode se i pozitivni primjeri stanja u morima i okeanima poput manjeg broja inicidenata sa brodovima.

Statistika bilježi manji broj nesreća u okeanima posljednjih godina. Od 2014. do 2018. svake godine je u prosjeku bilo izgubljeno 88 brodova, što je znatno manje u odnosu na prosjek od 120 u prethodnih pet godina. Takođe je postignut napredak u smanjenju zagađenja zraka emisijama CO2 sa brodova. Pored toga, incidenti sa curenjem nafte i dalje su rijetki.

Stand: 22.04.2021, 18:26