Live hören
Jetzt läuft: Slow Food (Beat Laden Remix) von Beat Laden Terrakota & Batida

Svjetski izvještaj o klimi - čovjek utiče na zagrijavanje

Svjetski izvještaj o klimi - čovjek utiče na zagrijavanje

Svjetski izvještaj o klimi - čovjek utiče na zagrijavanje

Suada Herak

Od posljednjeg klimatskog izvještaja 2013. postalo je još jasnije kakvu ulogu ljudi imaju u globalnom zagrijavanju. To proizlazi iz najnovijeg izvještaja svjetskih naučnika o klimatskim promjenama. 

„Potpuno je jasno da su ljudske aktivnosti zagrijale atmosferu“, tvrdi se u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). U prethodnom izvješaju iz 2013. godine samo je promjena opisana kao nedvosmislena, a ljudsko učešće opisano kao „vrlo vjerovatno“. Novi zaključak o jasnom uticaju čovjeka, bazira se istraživanju 230 stručnih autora.

Šta je IPCC Vijeće za klimu?

IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) ili Međuvladin panel o klimatskim promjenama osnovali su 1988. godine UN- ova organizacija za zaštitu okoliša (Unep) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Njegov zadatak je neutralno informirati političare o naučnim saznanjima o klimatskim promjenama i mogućim protumjerama. 195 država koje su uključene u IPCC šalju svoje stručnjake koji pripremaju izvještaje.  

Koncentracija stakleničkih gasova u atmosferi je na razini koja nije viđena najmanje 2 miliona godina. Vrijednost ugljen-dioksida CO2 je za 47 puta veća nego prije industrijalizacije, a sadržaj metana je porastao za 156 posto. To rezultira dalekosežnim i snažnim promjenama kakve nisu bile hiljadama ili stotinama godina. O jasnom upozorenju koje je upućeno ovim izvještajem njemačka ministrica za zaštitu okoline Svenja Schulze (SPD) kaže: „Izvještaj izričito potvrdjuje povezanost klimatskih promjena koje nastaju djelovanjem ljudi i ekstremnih promjena vremena. Poplave nakon jakih kiša, koje smo upravo morali proživjeti su u porastu, isto kao i valovi ekstremnih temperatura i požari koje doživaljavamo posljednjih godina“.

Svjetski izvještaj o klimi

03:26 Min. Verfügbar bis 09.08.2022


 CO2 uticaj na porast temperature

Koliko se povećava temperatura zraka ako se udvostruči količina CO2 u atmosferi? Do sada je odgovor bio prilično neodređen: između 1,5 i 4,5 stepeni. Sada je to od 2,5 do 4 stepena, a nauka uzima za pouzdano da se kao najbolja pretpostavka koristi  vrijednost 3 stepena. Ekstremno vrijeme je jedna od najočitijih posljedica. Kada su u pitanju toplotni talasi, naučnici su vrlo sigurni da su oni posljedica djelovanja čovjeka. To je pak teže dokazati kod pojave jakih kiša ili suše, jer se dešavaju rjeđe i prirodna disperzija igra veću ulogu.

Budućnost klime - pet scenarija

Magla nad kineskim gradom Qingdao

Samo u najoptimističnijem scenariju, koji zahtijeva hitnu i odlučnu zaštitu klime, porast temperature bi se krajem stoljeća mogao ograničiti na oko 1,5 stepeni. Bez odlučnog djelovanja temperature bi mogla porasti i čak za 5,7 stepeni. Ukoliko zagrijavanje dostigne dva stepena ekstremne toplote su 14 puta vjerovatnije, a na četiri stepena zagrijavanja čak 40 puta. Istovremeno bi se moglo očekivati između 70 i 170 posto ekstremno jakih kiša koje utiču na poplave. Porast temperature ima spor, ali trajan učinak i na razinu mora. Malo vjerovatna, ali ne i isključena procjena je da bi do 2300. godine nivo vode mogao biti za 15 metara viši.

Klimatske posljedice posmatrane regionalno

Po prvi puta se naučno razmatrao uticaj klime prema regijama. Ekstremni toplotni događaji povećali su se praktično u cijelom svijetu, pa tako i u zapadnoj i srednjoj Evropi, gdje se nalazi i Njemačka. Suše su postale učestalije posebno u mediteranskim zemljama, na zapadu SAD-a i Kanadi. Jake kiše posebno pogađaju centralnu Kanadu. Scenariji za budućnost pokazuju, čak i ako se temperature povisi za samo 2 stepena da će se nastaviti povećavati jake kiše u Sjevernoj Americi i Evropi, dok bi u Africi, Južnoj Americi i Mediteranu moglo biti sve više suše.

Pet scenarija

Izvještaj ocjenjuje kakav može biti odgovor klime prema pet različitih scenarija. Najpesimističniji je: šta ako su se emisije CO2 udvostručile do sredine ovog stoljeća? Najoptimističniji: Šta ako živimo i radimo na klimatski neutralan način širom svijeta do 2050. godine, a onda čak vratimo CO2 iz atmosphere (negativna emisija). Ostala tri scenarija su negdje između.

Šta treba raditi protiv zagrijavanja ?

Prema podacima koje su naveli stručnjaci ograničavanje povećanja temperature na 1,5 stepeni moguće je samo uz ekstremne pretpostavke. Ako se izračuna količina ugljika CO2 koju atmosfera još uvijek može apsorbirati, a da se ne poveća temperatura, preostaje još 400 do 500 gigatona. Kako je 2018. izmjereno 42 gigatone emisije ugljika, to znači da se za deset godina ne bi smjelo uopšte ispuštati CO2 u atmosferu. Do sada je IPCC pretpostavljao period od 20 godina za takozvani "ugljen- dioksid proračun".

Optimistični scenarij neutralne klime

Na pitanje da li je kasno i da li se došlo do "tačke bez povratka", jedan od autora izvještaja, direktor njemačkog Max-Planck instituta za meteorologiju Jochem Marotzke kaže: "Bez obzira koliko je bilo zagrijavanja do sada, uvijek se isplati raditi na njegovom sprječavanju. Sa svim što će spriječiti klimatsku promjenu smanjujemo rizik, bez obzira koliko smo ranije učinili. Zato sam lično vrlo nesretan sa izrazom "tačka  bez povratka". To u promjeni klime ne postoji. Uvijek se isplati dalje ograničavati klimatske promjene".

Bager na iskopavanju lignita u Garzweileru II

Budući da je nulta emisija praktično nemoguća u ovoj deceniji, najoptimističniji scenarij pretpostavlja da će cijeli svijet do sredine stoljeća živjeti i raditi klimatski neutralno. Budući da tada temperatura prelazi 1,5 stepeni, nakon 2050., morale bi se znatne količine CO2 povući iz atmosfere. Sve ostale opcije vode do daleko viših temperatura. Autori zato ovaj novi izvještaj nazivaju i “provjerom realizma” za politiku.

Reakcije na izvještaj

Savezna ministrica za zaštitu okoline Svenja Schultze (SPD) zatražila je više međunarodne saradnje u zaštiti klime. Ona je izrazila nadu  da će doći do nove dinamike koju bi mogao donijeti američki predsjdenik Joe Biden. Savezni ministar za razvoj Gerd Mueller (CSU) naglašava kako je potreban svjetski “green deal“ umjesto što neke zemlje planiraju graditi nove elektrane. Organizacija Green peace smatra da se  vlade i veliki koncerni širom svijeta i dalje kreću “puževim korakom”.

Paradoks zaštite klime

Kada se sagorijeva manje fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina radi stabilizacije klime, to ima značajnu popratnu pojavu. Smanjuje se emisija prašine, prljavštine i drugih vrsta ispušnih plinova. I to je dobro za zdravlje ljudi. Ali, ti aerosoli, posebno sumpor- dioksid, djeluju poput suncobrana na zemlji i snižavaju temperaturu. Računa se  da je učinak oko pola stepena. Manje prljavštine znači više globalnog zagrijavanja. Svjetski klimatski izvještaj skreće pažnju na to, ali odmah i navodi moguće rješenje ove dileme. Kao odlučujući faktor se navodi gas metan. Pri njegovom sagorijevanju oslobađa se mnogo manje CO2 nego pri sagorijevanju nafte ili ugljena. Metan nastaje kada u nedostatku zraka trunu organske komponente u prirodi poput lišća, korijena, ostataka hrane, izluučevina itd. Nova istraživanja otkrila još jedan izvor koncentracije metana u atmosferi, a to su propuštajući plinovodi. Emisija CO2 bi se mogla smanjiti za 70 posto. Svjetska agencija za energiju smatra da je to tehnički izvodivo, a postigao bi se i ekonomski profit.

Stand: 09.08.2021, 18:07