Ustavni sud odbacio tužbu protiv reforme izbornog zakona

Njemacki Ustavni sud je danas odbio tužbu protiv reforme izbornog zakona koju su oporbene stranke Zeleni, LIberali i Ljevica po brzom postupku podnjeli.

Ustavni sud odbacio tužbu protiv reforme izbornog zakona

Nenad Kreizer, Köln

Njemački Ustavni sud je danas odbio tužbu protiv reforme izbornog zakona koju su oporbene stranke Zeleni, Liberali i Ljevica po brzom postupku podnjeli. To znači da će na predstojećim izborima na snazi biti novi zakon.

Ustavni sud je doduše objasnio kako će u glavnom procesu u svezi s ovim postupkom, detaljnije analizirati reformu izbornog zakona. Suci Ustavnog suda, kako je priopćeno, u zakonu vide neke moguće  problematične dijelove.

Ustavni sud odbacio tužbu protiv reforme izbornog zakona

03:02 Min. Verfügbar bis 13.08.2022


Preveliki Bundestag

No o čemu se zapravo radi? Parlamentarne stranke se u principu slažu oko toga da je Bundestag, savezni parlament, sa svojih trenutno 709 članova prevelik. Veći parlament ne samo da porezne obveznike košta više novca nego je sporiji u donošenju odluka.

No već je godinama sporan način kako smanjiti broj zastupnika. Prošle godine su vladajuće Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) vlastitom većinom donijele promjenu izbornog zakona prema kojoj u budućnosti do tri tzv. prepusna mandata (Überhangsmandate) ne bi više bila kompenzirana tj. uzimana u obzir.

Oporbene stranke Ljevica, FDP i Zeleni smatraju da je to pravilo nepravedno naspram manjih stranaka i da ugrožava njihovo pravo na ravnopravnost svih stranaka pred izbornim zakonom. Isto tako se kritizira i tzv. pravilo jasnoće norme (Normenklarheit). Tu se jednostavno radi o pravilu po kojem jedan zakon mora biti pravno jasan. O ovom dijelu tužbe bi se Ustavni sud trebao izjasniti kasnije.

Stranke koje su podigle tužbu su zajednički predstavile alternativni prijedlog izbornog zakona koji predviđa smanjenje izbornih okruga sa sadašnjih 299 na 250 ali taj prijedlog vladajuće Unija i SPD nisu prihvatile.

Problem u rastu broja zastupnika u Bundestagu koji bi zapravo umjesto sadašnjih 709 trebao imati 598 članova, leži u složenom njemačkom izbornom zakonu.

Sporni „prekobrojni mandati“

Prema njemu birači na saveznim izborima mogu birati s dva glasa: prvim glasom se bira direktni predstavnik jednog izbornog okruga u Bundestag. Dakle tako direktnim mandatom u Bundestag mogu biti izabrani i političari koji ne pripadaju niti jednoj stranci.

Drugi glas se daje nekoj političkoj stranci. Tzv. prepusni mandati nastaju kada jedna stranka preko direktnih mandata dobije više zastupnika nego što joj to na temelju drugog glasa, dakle glasa strankama, pripada.

U prošlosti su uglavnom veće stranke profitirale od ovog pravila sve dok Ustavni sud 2013. ovo pravilo nije proglasio protuustavnim i uveo tzv. izjednačavajuće mandate (Ausgleichmandate) što je dovelo do dodatnog povećanja broja zastupnika u Bundestagu.

Stand: 13.08.2021, 18:25