Live hören
Jetzt läuft: LA FAMA von Rosalía feat. The Weeknd

„Superizborna“ 2021.

olovka i precrtan kružić na glasačkom listiću

„Superizborna“ 2021.

Amir Kamber, Keln

U godini kada Angela Merkel namjerava napustiti politiku Njemačku očekuje ukupno šest parlamentarnih izbora na nivou saveznih zemalja, plus velika izborna utrka putem koje se odlučuje o sastavu njemačkog parlamenta Bundestag.

Već sredinom januara, stranka CDU odlučuje o svom vodstvu, također putem izbora, naravno, onih unutarstranačkih. Na listi su tri kandidata, sva trojica porijeklom iz Sjeverne Rajne-Vestfalije. Premijer Armin Laschet, zatim Friedrich Merz koji se iz privrede namjerava vratiti u politiku, i, na koncu, Norbert Röttgen, nekadašnji savezni ministar ekologije. Od pobjednika će mnogo toga zavisiti ove super-izborne godine kada se Angela Merkel namjerava oprostiti od politike. Pored raznih sadržajnih aspekata, CDU stoji pred velikom strateškom odlukom u vezi s mogućim poželjnim ili nepoželjnim ulaskom u koaliciju sa strankom Zeleni na raznim nivoima vlasti.

"Superizborna" 2021.

03:10 Min. Verfügbar bis 04.01.2022


Prvi izbori na zemaljskom nivou biće održani u martu ove godine, naime, u Rheinland-Pfalzu i Baden-Württembergu. U njima čelnica stranke Zeleni, Annalena Bearbock, vidi, kako kaže, „nastup jedne nove epohe“. Ova poruka odnosi se ne samo na bitku za vlast u zemaljskim parlamentima već i na početak velike borbe za izlazak iz opozicije i ulazak vladu na saveznom nivou. No, prije izbora za Bundestag trebaće sačekati rezultate u saveznim zemljama Tiringiji i Sachsen-Anhaltu u mjesecu junu. U Berlinu i Mecklenburg-Vorpommernu građani će birati svoje parlamente istoga dana za kada su zakazani i oni veliki savezni izbori – 26. septembra.

Stranka Ljevica nadu polaže u Tiringiju gdje se Bodo Ramelow bori za ostanak na vlasti. Hoće li mu to poći za rukom zavisiće između ostalog i od odluka novog stranačkog vodstva koje bi trebalo biti izabrano u februaru ove godine. Njemačkih liberali u superizbornu 2021. ulaze sa starim vodstvom i Christianom Lindnerom. On s tim u vezi govori o „ličnom momentu istine“ i kao cilj navodi ulazak u saveznu vladu. Podsjetimo, Lindner je prije četiri godine odbio da uđe u vladu sa CDU/CSU i strankom Zeleni što je tada izazvalo burne kritike. Tako je umjesto FDP-a i Zelenih došlo do nastanka velike koalicije CDU/CSU i SPD - što je posebice socijaldemokratima teško palo.

SPD ovaj put u utrku za kancelara šalje Olafa Scholza, trenutnog saveznog ministra financija. Iako prema istraživanjima javnog mnijenja njegova stranka ne stoji baš najbolje, Olaf Scholz jasno poručuje: „Želim pobijediti“. Njegovi adut su iskustvo i kontinuitet jer će, među kandidatima, on biti jedini iz vlade koje je trenutno na vlasti.

Na kraju ostaje još AfD. Desne populiste pogađaju unutarstranačka previranja. Jedni bi još više u desno dok bi se drugi radije približili konzervativnoj politici stranke CDU. Kraj ovog sukoba nije na vidiku. Ono što je već sad jasno je to da stranka AfD u Bundestagu ni ove godine ne želi sarađivati s drugim strankama. A ni one s njom.

Stand: 04.01.2021, 18:20