Live hören
Afriquoi - Ndeko Solo (Voilaaa Remix)

Političke stranke i tržište rada

Siluete ljudi pred znakom Arbeitsamta u pozadini

Političke stranke i tržište rada

Nezaposlenost usprkos pandemiji nije značajno porasla, zato se pitanje tržišta rada nije nalazilo u središtu kampanje za sljedeće parlamentarne izbore u Njemačkoj. No stranke ipak imaju različite poglede kada se radi o odnosu prema radu i tržištu rada.

Prije svega sve stranke tvrde kako žele rad u Njemačkoj učiniti ugodnijim za posloprimce, što je i razumljivo jer najveća većina birača su ipak radnici i zaposleni a ne poslodavci. No istodobno stranke ne žele Njemačku učiniti neatraktivnom za poslodavce tj. investitore pa se radi o balansu između dva različita interesa.

Razgovor: Suada Herak i Nenad Kreizer

05:41 Min. Verfügbar bis 21.09.2022


Grubo rečeno bi se moglo reći kako na interese poslodavaca više pozornosti obraćaju stranke kojima tradicionalno u prvom planu stoji gospodarstvo, poput Unije CDU/CSU i FDP-a. Dok stranke lijevog spektra, poput SPD-a, Zelenih ili Ljevice više obraćaju pozornost na prava zaposlenih.

Vladajuće stranke s osjetnim razlikama

Unija se zalaže za više fleksibilnosti na tržištu rada: to znači lakši uvjeti za zapošljavanje ali i za otpuštanje. No Uniji je važna i potpuna autonomija tarifnih partnera, to znači poslodavca s jedne i zaposlenih s druge strane. Dakle što manje uplitanja politike i zakonodavstva. Nadalje Unija se zalaže za podizanja gornje granice kada se radi o tzv. Minijobs sa sadašnjih 450 na 550 eura.

Demokršćani su striktno protiv uvođenja temeljnog dohotka, kako to traže neke stranke lijevog spektra i zalažu se za daljnje povezivanje isplate pomoći za nezaposlene II (tzv. Hartz IV) s određenim djelima ili protuuslugama primaoca. Oni također žele poticati daljnju izobrazbu nekvalificiranih radnika. Unija također ne želi podizati minimalac.

kockice sa slovima koje čine natpis Jobsuche

SPD, koji sebe po tradiciji smatra strankom radnika, bi prije svega podigao sadašnju minimalnu satnicu s 9,6 na 12 eura. Nadalje želi da što više zaposlenih, u krajnjem cilju svi zaposleni, budu zaštićeni kolektivnim tarifnim ugovorima.

SPD je i za dulju isplatu potpore za nezaposlene I kao i pravo na daljnje stručno obrazovanje.

Sličnosti između SPD-a i Zelenih

Posljednjih dana se sve češće govori o mogućoj koaliciji socijaldemokrata i zelenih nakon izbora. Po pitanju rada se SPD i stranka Zeleni slažu po mnogo pitanja: i oni žele da što više radnika bude zaštićeno kolektivnim ugovorima. Žele također podići minimalac na 12 eura i osim toga bolje zaštititi radnike koji rade preko agencija za posredovanje radne snage (Leiharbeiter).

I zeleni, kao i SPD ali za razliku od Unije, žele regulirati pravo na rad od kuće tj. uvesti pravo na ovakvu vrstu zaposlenja.

Stranka Ljevica je kao i u mnogim drugim sektorima, radikalnija od ostalih. Oni minimalac žele podići na 13 eura, uvesti više kolektivnih ugovora i u potpunosti ukinuti Hartz IV. Umjesto toga žele uvesti tzv. temeljnu jamčenu pomoć od 1.200 eura.

FDP liberalno, AfD protiv migracija

FDP ne taji da bi najradije ušao u koaliciju s Unijom CDU/CSU a s ovom strankom dijeli i najviše sličnosti kada je u pitanju odnos prema radu. Liberali naravno žele maksimalno liberalizirati odnose između poslodavaca i zaposlenih, uvesti fleksibilna pravila zapošljavanja i otpuštanja. Žele također pojednostaviti sustav državne pomoći i koncentrirati ga u jednu formu.

AfD tu pruža neku vrstu mješavine između liberalnog i socijalnog pristupa: ne želi povisivati minimalac ali zato želi uvesti iste satnice i za radnike koji su zaposleni samo na određeno vrijeme u nekom poduzeću.

AfD je izričito za kraćenje socijalnih povlastica za strance i, za razliku od ostalih stranaka koje su za ciljanu migraciju prema potrebama tržišta rada, AfD odbacuje useljavanje i zahtjeva da se bolje iskoriste postojeći potencijali na tržištu rada.

Stand: 21.09.2021, 18:11