Live hören
Jetzt läuft: Se Acabó von Bomba Estéreo

Pokrenuta studija o temeljnom dohotku u Njemačkoj

Grundeinkommen

Pokrenuta studija o temeljnom dohotku u Njemačkoj

Nenad Kreizer, Köln

Ideja o temeljnom dohotku (Grundeinkommen) nije nova. Već se godinama uvijek iznova pojavljuju inicijative za mjesečnim dohotkom koji bi bio isplaćivan svima bez obzira na to imaju li drugih prihoda ili ne. Sada je u Njemačkoj pokrenuta jedna dugoročna studija koja bi trebala pokazati koje su prednosti i mane jedne ovakve financijske mjere.

Pojam temeljnog dohotka već se dulje vrijeme uvijek iznova pojavljuje kao moguće rješenje socijalno-ekonomskih problema modernog društva. Ideja je jednostavna: država svim stanovnicima, bez obzira na socijalni, ekonomski ili radni status mjesečno uplaćuje određeni iznos na račun. I to bezuvjetno. Dakle građani za ovaj novac nisu dužni učiniti ništa.

Šta je to temeljni dohodak i o kakvoj studiji je riječ?

02:53 Min. Verfügbar bis 21.08.2021


Po nekim idejama ovaj mehanizam bi ukinuo i potrebu za sve ostale vrste socijalne i druge pomoći čime bi se, kako ističu zagovornici, uštedjelo mnogo birokracije.

No kritičari ove ideje smatraju da bi mnogi, nakon što bi im država mjesečno počela uplaćivati temeljni dohadak, prestali raditi te se bi tako potpuno isključili iz kreativnih i proizvodnih procesa gospodarstva.

Michael Bohmayer, inicijator udruge „Mein Grundeinkommen“ kaže kako su dosadašnje studije pokazale da su ove bojazni bez temelja.

Eksperimenti s temeljnim dohotkom koji su provođeni diljem svijeta, poput nedavnog u Finskoj, su pokazali da se ljudi ni u kom slučaju nisu ulijenili. Studija je pokazala da pojam rada i dohotka nisu tako povezani kao što se do sada mislilo.

Kako bi dobili točniji odgovor na pitanje kako temeljni dohodak utječe na gospodarske tokove u društvu, udruga „Mein Grundeinkommen“ je zajedno s Institutom Max Planck za istraživanje zajedničkih dobara te Njemačkim institutom za istraživanje gospodarstva (DIW) pokrenulo dugotrajnu studiju.

120 osobe će tri godine mjesečno primati 1.200 eura bez gotovo ikakvih uvjeta. Istodobno će u usporednoj grupi biti 1.300 osoba sličnih osobina koje neće primati nikakv dohodak. I onda ćemo usporediti ove dvije grupe.

Na studiji mogu sudjelovati svi: od nezaposlenih, preko samostalnih poduzetnika i umirovljenika pa do zaposlenih i studenata. Jedini uvjet je da su stariji od 18 godina te da imaju prijavljeno prebivalište u Njemačkoj.

Bohmayer je svjestan da temeljni dohodak neć tako skoro postati stvarnost jer društveno-politički uvjeti za njegovo uvođenje još nisu sazreli. No on isto tako navodi kako su i do izbijanja pandemije koronavirusa mnogi instrumenti raspodjele sredstava unutar društva bili nezamislivi.

Mi smo za vrijeme korone vidjeli da stvari koje su do tada bile nezamislive odjednom postaju stvarnost. Kao npr. ukidanje sankcija za primatelje pomoći Hartz IV. Ili isplata pomoći samostalnim poduzetnicima. Sve to govori o porastu povjerenja u društvu. I moramo se zapitati koje potencijale gubimo zbog činjenice da toliki građani sa sobom nose egzistencijalne strahove i zbog toga ne pružaju toliko koliko bi zapravo mogli pružati.

Prema jednom prijašnjem istraživanju Njemačkog instituta za istraživanje njemačkog gospodarstva, više od polovine ispitanih Nijemaca podržava ideju temeljnog dohotka.

Stand: 21.08.2020, 18:18