Live hören
Jetzt läuft: Astronaut in the ocean von Masked Wolf

Što se krije iza izraza grad-spužva?

Rezervoari za kišnicu u Johanniskirchgärtenu, Essen-Altenessen

Što se krije iza izraza grad-spužva?

Marijana Koritnik, Köln

"Schwammstadt" - grad-spužva. Klimatske promjene natjerale su mnoge na razmišljanje kako život u gradovima učiniti boljim. Tomu mogu pridonijeti drveće i zelenilo, a da bi se održalo - za njega treba imati vode i u sušno doba. Zbog toga bi gradovi trebali upijati kišnicu kao spužva.

Već nekoliko godina metropole traže rješenje kako "upravljati" kišnicom. Žele da ne otječe u kanalizaciju kao sada, kada za velikih kiša stvara velike probleme, nego da se voda iz oblaka racionalno koristi. Tako se došlo na ideju za koju se našao izraz "grad-spužva", njem. "Schwammstadt". Za Deutschlandfunk je prof. dr. Roland Müller, biolog i stručnjak u berlinskom Helmholtz-centru za istraživanje okoliša (Helmholtz-Zentrum für Umweltforschung – UFZ) pojasnio: "Grad-spužva je izraz za činjenicu da se gradove želi učiniti funkcionalno otpornijima: da vodu zadržavaju, skladište i čuvaju kada je ima previše da bi im bila na raspolaganju kada je najnužnija, na primjer, usred ljeta za navodnjavanje gradskog zelenila i drveća."

Što se krije iza riječi Schwammstadt?

03:34 Min. Verfügbar bis 24.08.2022


Znanstvenik Müller je i voditelj istraživačkog tzv. plavozelenog projekta koji se u skladu s idejom grada-spužve provodi u Leipzigu (Forschungsprojekt Leipziger BlauGrün). Riječ je o planu izgradnje nove gradske četvrti - planu koji bi kasnije bio osnova i za izgradnju drugih novih kvartova ne samo u Leipzigu.

Kod planiranja se povezuju, usklađuju i međusobno nadopunjuju projekti objekata, infrastrukture i zelenih površina, kao i korištenje kišnice i obnovljive energije. Pritom se proučavaju i prema potrebi mijenjaju i zakoni, pravilnici i norme jer novi pristup traži i novu regulativu.

Kišnica, zelenilo i bolji život

U novoj gradskoj četvrti se, primjerice, planira i ozelenjivanje krovova. "Radi se na primjer o zelenim krovovima kojih ima u različitim oblicima, koji mogu "skladištiti" vodu, koji ciljano vodu odvode u druge akumulacije; imaju također i estetsku funkciju, isparavaju vodu i doprinose mikroklimi; na kućama služe i kao izolacija", navodi Müller.

I tlo bi također doživjelo velike promjene. U novom kvartu, naime, betoniralo bi se i asfaltiralo samo tamo gdje je to najnužnije, a najveći dio površine bio bi travnat i vodopropustan. Time bi se olakšalo upijanje kišnice koja bi mogla doprijeti do podzemnih voda, a s krovova bi se odvodila u novoizgrađene akumulacije, mala umjetna jezera ili podzemne cisterne. Mogla bi se koristiti i u kućanstvima, recimo za tuširanje i ispiranje toaleta.

Okoliš bi postao zeleniji, zrak čišći, život kvalitetniji i sve bi se to, uvjeren je biolog Müller, odrazilo i na klimu. Kaže: „Gradove se može bolje pripremiti za predstojeće klimatske promjene, a njihovi negativni efekti se čak mogu djelomično i ublažiti."

Skupa i zahtjevna realizacija

Lajpciški plavo-zeleni projekt, u vrijednosti od 2,8 milijuna eura, a kojim rukovodi prof. Roland Müller, podržava i Savezno ministarstvo obrazovanja i znanstvenih istraživanja (Bundesministerium für Bildung und Forschung, BMBF).

Također i Berlin, koji kod obilnijih kiša ima problema s odvodnjom i prevelikim opterećenjem kanalizacijske mreže, kreće u pravcu ideje grada-spužve i u njemu na tom principu nastaje jedan novi dio grada. Gotove projekte ili projektne ideje za to imaju i Dresden, Hamburg, München, Nürnberg i Wuppertal. Da li će se, kada i kojom brzinom realizirati, ovisi pored ostalog o novcu. Realizacija je, naime, izuzetno skupa, a uz to u svakom pogledu i izuzetno složena i zahtjevna.

Stand: 24.08.2021, 17:44