Posebni EU samit o korona krizi

Posebni EU samit o corona krizi

Posebni EU samit o korona krizi

Suada Herak

Nakon šezdeset sati žestokih rasprava o finasijskim fondovima za obnovu, 27 zemalja članica nemaju jedinstveni stav. O novom kompromisnom prijedlogu kao i budžetu za narednih sedam godina pregovari se nastavljaju.

Pregovori o najvećem finansijskom paketu u istoriji EU započeli su u petak 17. jula. Ali, ni nakon puna tri dana diskusije nije postignut dogovor. Iscrpljenih i umornih lica 27 šefova država i vlada su otišli na višesatnu pauzu da bi razgovore nastavili u 17 sati (20.07.20). Osim teme pomoći zbog korona krize EU, treba iglasati i budžet za narednih sedam godina. Mnoge tačke su još uvijek kontroverzne, a za konačni sporazum neophodna je jednoglasna odluka svih 27 zemalja članica.

Posebni EU samit o korona krizi

03:45 Min. Verfügbar bis 20.07.2021


„Ekonomične zemlje“ za izmjenu prijedloga

Nakon deset savjetovanja koja su trajala preko 60 sati još uvijek postoje dvije tačke spora: iznos bespovratnih sredstava koji države ne moraju vraćati i iznos odobrenih kredita. Između različitih grupa zemalja članica stvoren je jaz po pitanju kakva bi trebala biti veza između dva finansijska fonda. Pregovarački partneri su odstupili od prvobitno predloženih 500 milijardi eura bespovratnih sredstava. Od sveukupne sume 750 milijardi eura, tako bi 250 milijardi bilo u fondu za kreditiranje.

Žestoke rasprave su vođene prije svega jer je grupa tzv. „ekonomičnih“ (štedljivih) zemalja, a to su Holandija, Austrija, Danska, Švedska i Finska tražila da se prvobitni prijedlog reformira. Austrijski kancelar Sebastian Kurz to pojašnjava: „U EU sa 27 zemalja članica često Njemačka i Francuska utvrde stvari i onda sve ostale zemlje samo trebaju klimnuti glavom. Kada se formira jedna grupa koja se bori za zajedničke interese, tada se može puno postići“.

Teški pregovori u izuzetnoj situaciji

Ova grupa „ekonomičnih zemalja“ je nakon dugotrajnih pregovora ipak zadovoljna, jer je prvobitni prijedlog o 500 milijardi eura bespovratne pomoći koji su izradile Njemačka i Francuska, smanjen na 390 milijardi. Tako bi preostalih 360 milijardi eura bilo u fondu za kredite, što je skoro podjednaka vrijednost u oba fonda. Osim toga ova grupa zemalja traži još veći popust na svoje doprinose u budžet EU, ali prema informacijama iz pregovaračkih krugova novi kompromisni sporazum to ne predviđa.

Budžet EU za narednih sedam godina

Osim toga EU treba izglasati i budžet za narednih sedam godina. Pretpostavlja se da bi predloženih 1.074 milijarde eura moglo biti smanjeno. Uz to postoje i druga teška pitanja poput povezivanja isplate sredstava pomoći u korona krizi sa vladavinom prava, zatim stvaranje novih izvora prihoda za EU, kao i pomoć poljoprivrednicima i regionima.

Pred početak četvrtrog dana pregovora na ovom posebnom samitu o finansiranju korona krize, uprkos otvorenih pitanja bilo je optimizma. Izrađen je okvir za mogući sporazum, kazala je, iako suzdržano, njemačka kancelarka Angela Merkel: „To je napredak i daje nadu da se danas možda postigne sporazum, ili u svakom slučaju da je moguć“, kazala je Merkel i dodala da je od početka bilo jasno da će pregovori biti teški: „Izuzetna situacija traži i izuzetne napore u kojima smo se našli, i nadam se da preostali dio puta, koji neće biti jednostavan možemo savladati“.

Za konačni sporazum neophodna je saglasnost svih 27 zemalja članica. Iako su na stolu teška pitanja, i ne očekuju se brzi rezultati ovog posebnog samita, analitičari smatraju da niko od pregovarača ne želi da se EU pokaže kao nesposobna za pregovaranje i time sama sebi našteti.

Stand: 20.07.2020, 18:05