Poskupljenje: Plin, struja, gorivo

Novčanice, u pozadini brojilo za struju

Poskupljenje: Plin, struja, gorivo

Amir Kamber, Keln
Potrošači se moraju spremiti na sve više cijene. Koji su razlozi za to? Hoće li se trend poskupljenja nastaviti – i koliko dugo? Odgovori na najvažnija pitanja.

O kakvim poskupljenjima tačno govorimo?

Razgovor: Nenad Kreizer i Amir Kamber

04:11 Min. Verfügbar bis 13.10.2022


Cijena nafte je od januara ove godine porasla je za oko 50 posto što se najprije osjetilo na benzinskim pumpama, cijene konstantno idu prema gore. Recimo, litar super benzina trenutno košta oko 1,60 eura što je oko 25 posto više nego prije godinu dana. Cijene plina također rastu, itekako, govori se o porastu od 300 posto u posljednjih šest mjeseci, što bi po domaćinstvu na kraju godine moglo značiti skok troškova za oko 200 eura. Ista stvar i sa strujom, globalne cijene energenata su naravno povezane. Ovdje se radi o poskupljenjima od oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. To znači domaćinstvo koje troši 4000 kilovat sati godišnje mora računati s oko 100 euro više za struju.


Šta je razlog za takva poskupljenja?

Ulogu igra više faktora. Kao jedan od glavnih razloga navodi se energetska politika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) koja, kako se kaže, zbog pandemije nije u stanju opskrbiti svoje kupce. Potražnja je velika. A kad je potražnja veća onda rastu i cijene, dakle, tzv. logika tržišta. Što se tiče plina kao razlog za poskupljenje navodi se nedovoljna infrastruktura u EU, premalo rezervi na koje bi se tržište moglo osloniti. Osim toga, tankeri s tečnim plinom iz SAD-a trenutno zaobilaze Evropu zato što se u Aziji plaćaju još više cijene. Stručnjaci govore i o podizanju cijena i špekulacijama na financijskom tržištu Naravno, političke igre na internacionalnom parketu također igraju ulogu.

Kako su se EU i Njemačka tu postavili?

Evropska komisija danas je preporučila članicama da usvoje mjere, poput smanjenja poreza, kako bi se pomoglo domaćinstvima i kompanijama.  Govori se i o zajedničkoj nabavci plina po eventualno boljoj cijeni. Uglavnom, Komisija želi brz i zajednički odgovor. Francuska je već zamrzla cijene gasa do aprila naredne godine, španska vlada je smanjila porez na struju do kraja godine sa 5,1 na 0,5 odsto, Italija je za gas smanjila za pet odsto porez na višak vrijednosti.  Vidjećemo hoće li se u Njemačkoj ovom temom pozabaviti trenutna ili pak iduća vlada koja se upravo formira. 

I kad bi cijene konačno mogle prestati rasti?

Pa dugoročno gledano bi cijene energenata mogle dalje rasti, to ima veze s klimatskom politikom EU i planovima da se na emisiju ugljičnog dioksida plaćaju porezi. Međutim, kada su kratkoročni skokovi cijena u pitanju, kako ih ove godine doživljavamo, stručnjaci polaze od toga da bi se tržište uskoro moglo smiriti. Pogotovo onda kada se novi plinovod North Stream 2 bude pustio u pogon, plin iz Rusije bi tim putem možda dolazio do evropskih domaćinstava i preduzeća. Upravo danas je ruski predsjednik Putin izjavio da je spreman tim putem pomoći. Međutim, neki drugi mu prebacuje da namjerno manipulira tržište i povećava pritisak na otvaranje novog plinovoda -  čime dolazimo do svjetske politike i raznih drugih manje i više transparentnih interesa o kojima bi dugo mogli pričati.

Stand: 13.10.2021, 17:44