Live hören
Jetzt läuft: Feel good von Maribou State feat. Khruangbin

Porast broja prijava zbog rasizma u Njemačkoj

Prosvjedi protiv diskriminacije

Porast broja prijava zbog rasizma u Njemačkoj

Nenad Kreizer, Berlin

Savezni ured za borbu protiv diskriminacije objavio je godišnje izvješće koje ukazuje na porast broja prijava građana zbog diskriminacije na osnovu etničkog porijekla i boje kože.

Diskusija oko rasizma i u Njemačkoj poprima sve veće razmjere. prošlog vikenda su, povodom smrti Amerikanca afričkog porijekla Georga Floyda koji je umro zbog policijske intervencije, diljem Njemačke održani prosvjedi protiv rasizma i nasilja policije u SAD-u. No na tim prosvjedima se ukazivalo i na rasizam u Njemačkoj. Danas je službeno predstavljeno izvješće o stupnju diskriminacije u Njemačkoj koju redovito objavljuje Savezni ured za borbu protiv diskriminacije (Antidiskriminierungsstelle des Bundes).

Razgovor Borisa Rabrenovića i Nenada Kreizera

04:29 Min. Verfügbar bis 09.06.2021


Djelić stvarne brojke

Ured bilježi prijavljene pritužbe građana koji se zbog nekog razloga osjećaju diskriminiranima. Izvješće spominje nekoliko kategorija diskriminacije ovisno o tomu na čemu se ta diskriminacija temelji. Tako se na prvom mjestu nalazi diskriminacija zbog etničkog porijekla, na drugom zbog spola, te na trećem diskriminacija zbog tjelesnog nedostatka. Nadalje se kategorizira na diskriminaciju zbog starosti, vjere, spolnog identiteta te svjetonazora. Treba napomenuti da se kod ovih brojaka ne radi o statistikama nego samo o broju prijavljenih slučajeva pri ovom antidiskriminacijskom uredu. Vršilac dužnosti direktora ovog ureda, Bernhard Franke govori o tome da se radi o samo o djeliću stvarnog borja slučajeva diskriminacije.

Najveći porast u kategoriji rasizma

Ukupno je broj prijava u svim kategorijama 2019. iznosio 3.580 što je u usporedbi s godinom prije, kada je zabilježeno 3.455 prijava, porastao za 3 posto. Od svih prijava najviše njih, kako za WDR objašnjava Bernhard Franke, se odnosi na diskriminaciju na osnovu porijekla. “Mi smo prošle godine imali oko 1.200 upita, to je 33 posto svih upita. Rasistička diskriminacija se nedvojbeno nalazi na samom vrhu. U usporedbi s prošlom godinom (kada je zabilježeno 1.070 prijava) je to porast za oko 10 posto a u usporedbi s 2015. se broj ovakvih prijava udvostručio”

Pa primjera diskriminacije je mnogo. Od toga da se osobe određenog porijekla ili boje kože recimo ne pušta u diskoteke, preko diskriminacije na radnom mjestu gdje se strancima iste kvalifikacije daju slabije plaćeni poslovi a vrlo često se stranci, kako je nadalje objasnio Bernhard Franke, susreću s diskriminacijom pri traženju stana.  “Jedan primjer se odnosi na traženja stanova. I ljudi se tada predstave imenom koje zvuči strano nakon čega im se kaže da je stan već izdan. I koji put ti ljudi provedu tzv. testing, dakle daju nekom prijatelju s imenom koje zvuči njemački da također nazove i raspita se oko stana i toj osobi se odjednom ponudi termin za razgledavanje stana”.

Potrebne zakonske promjene

Savezni ured za borbu protiv diskriminacije ima ulogu posrednika. On može tražiti stav suprotne strane, recimo poslodavca koji odbija zaposliti nekoga sa stranim imenom. Ovaj ured pruža i pravnu pomoć. No ono gdje ovaj ured ne može pomoći su slučajevi diskriminacije od strane državnih ustanova, npr. kod tzv. rasnog profiliranja kojim policija ne temelju rasne pripadnosti kontrolira pojedince. Ured za borbu protiv diskriminacije stoga traži promjenu općeg antidiskriminacijskog zakona koje bi omogućile i pritužbe i u slučaju diskriminacije kroz sam sustav. Od saveznih zemalja je jedino Berlin nedavno uveo odgovarajuće zakonske promjene.

Stand: 09.06.2020, 18:10