Live hören
Jetzt läuft: Who Am I (What's My Name)? von Snoop Dogg

Korona i socijalna nepravda

Čovek sa zaštitnom maskom i rukavicama drži prazan novčanik

Korona i socijalna nepravda

Pandemija Covid-19 ne pogađa jednako sve društvene grupe. Rizik ne zavisi od migrantskog porijekla ili etničke pripadnosti, nego uvjeta života i rada koji vode ka socijalnoj nepravdi. Gdje bi se politika trebala više zauzeti u prevenciji korona infekcija?

Novinarsko istraživanje njemačkih medijskih kuća NDR, WDR i Süddeutsche Zeitung je pokazalo da u 14 od 16 saveznih zemalja nema saznanja o tome koja se društvena grupa najčešće inficira koronavirusom. Pitanja koje su novinari postavili ministarstvima zdravlja odnosila su se na socijalni status zaraženih, njihovo porodično stanje, prihode i koliko je česta migrantska pozadina.

Razgovor: Boris Rabrenović i Suada Herak

04:08 Min. Verfügbar bis 05.03.2022


Podaci o broju osoba sa migracijskim porijeklom na odjelima intenzivne njege ne postoje u ministarstvima zdravlja saveznih zemalja.Također niti same bolnice ne vode statistiku o tome, kako je pokazalo novinarsko ispitivanje provedeno u više od 30 univerzitetskih klinika.

Migrantska ili socijalna pozadina inficiranih ?

Debata o mogućem uticaju migrantskog porijekla na veći rizik od infekcije pokrenula se nakon što je list „Bild“ citirao predsjednika Robert Koch instituta (RKI) Lothara Wielera iz jednog njegovog internog razgovora. Radilo se o izjavi da muslimani u Njemačkoj čine 4,8 posto stanovništva, ali da je njihov udio na odjelima intenzivne njege 50 posto. Wieler je kasnije pojasnio da se njegova izjava citirala „izvan konteksta“ i da se temelji na opisu stanja tri intenzivna odjela. RKI također generalno nije imao „nikakve informacije o mogućoj migrantskoj pozadini" inficiranih. Međutim, već je završeno nekoliko studija o socijalnoj pozadini inficiranih, a rezulati će biti objavljeni u aprilu mjeseci, kako je potvrdio RKI institut.

Rizik od infekcije vezan za uvjete života i rada

Spomenuto novinarsko istraživanje njemačkih medijskih kuća NDR, WDR i Süddeutsche Zeitung pokazalo je da u Njemačkoj samo dvije savezne zemlje, Berlin i Bremen imaju podatke o socijalno-ekonomskoj pozadini ljudi zaraženih koronavirusom. „Posebno u dijelovima grada ili područjima sa velikom gustoćom stanovanja, niskim prosječnim dohotkom i višom stopom siromaštva je veća stopa infekcija“potvrđeno je iz ureda za zdravstvo u Bremenu. Slično je stanje i u Berlinu. Nezaposlenost, nizak prihod domaćinstva, stanovanje u neodgovarajućim uvjetima ili migracijska pozadina su faktori koji povećavaju rizik od zaraze, kaze voditelj investigativnog resora NDR-a i WDRa, Markus Grill.

Neophodni podaci o socijalnom stanju

U Berlinu postoje podaci o razlikama među pojedinim četvrtima u odnosu na broj migratana, a što predstavlja izuzetak kaže za Cosmo voditelj istraživačke mreže novinara NDR-a, WDR-Markus Grill :„ Kada na primjer 15 posto stanovnika u jednoj četvrti ima migracijsku pozadinu, bilježi se 409 infekcija na 100 000 stanovnika, ali kada je udio iznad 50 posto ljudi migracijskog porijekla, broj infekcija je trostruko veći. To da mnogi od tih ljudi rade u zanimanjima sa visokim rizikom infekcije, kao što je njega, čišćenje, dostavni servisi je bitno  za pojašnjenje šta je odlučujuće. Manje je važno porijeklo, a problemi više dolaze od vrste posla i uvjeta u kojima se radi“.

Generalno je rizik od infekcije i bolesti vezan za socijalni status, kaže Grill i navodi primjer u Berlinu: „Onaj ko živi u četvrti Neukölln gdje je visoka stopa nezaposlenosti, prihodi u domaćinstvu znatno niži, ima dvostruko veći rizik da se inficira nego u nekim drugim dijelovima grada kao što je na primjer Treptow“.

Šta može učiniti politika?

„Kao prvo trebaju dobro znati koje su to grupe stanovništva koje su posebno izložene riziku od infekcije. To bi moglo voditi ka razmišljanju o prioritetima kod vakcinacije. Jer trenutno se taj postupak vodi više„ naslijepo“. Trenutno smo dali prednost da se cijepe učitelji osnovnih škola, bez neophodnih saznanja. Možda je stanje takvo da veći rizik imaju mozda obrtnici ili dostavljači pošte. Konkretna saznanja  mogu imati i konkretne učinke, na primjer na vakcinaciju“, ističe Grill u razgovoru za WDR-ov program Cosmo. Kada je jasno koje grupe stanovništva su izložene večem riziku mogu se preduzeti konkretni koraci. „Naravno ne može se nazaposlenost smanjiti, ili povećati prihod jednog domaćinstva uz korona mjere. Ali, može se u najmanju ruku, kada se zna gdje se i koji se ljudi najviše inficiraju, tu se može više testirati, ili uopšte kada se ima više saznanja može biti od koristi za korona politiku“, naglašava Markus Grill iz Istraživačke mreže novinara NDR i WDR. 

Stand: 05.03.2021, 18:09