Live hören
Jetzt läuft: Sweeter von Tessellated & Protoje

Nadgledanje stranog internetskog prometa je neustavno

Nule i jedinice na monitoru kroz koji se providi i plavo nebo sa belim oblacima

Nadgledanje stranog internetskog prometa je neustavno

Njemačka obavještajna služba (BND) svojim nadgledanjem inozemnog internetskog prometa krši Ustav. Istraživački novinari pozdravljaju odluku Ustavnog suda.

Smije li Njemačka obavještajna služba (BND) masovno i bez konkretnog povoda nadgledati inozemni internetski promet? U sadašnjem obliku ne, odlučio je danas Ustavni sud Njemačke.

Potrebna promjena zakona

Žalbu na praksu BND-a pri Ustavnom sudu je zajedno s Društvom za prava slobode (GFF) te udrugom Reporteri bez granica uložilo nekoliko novinara iz inozemstva, između ostalog iz Slovenije i Sjeverne Makedonije. Oni strahuju da nekontrolirano masovno nadgledanje internetskog prometa može utjecati na njihovo novinarsko istraživanje. Jer se tako ugrožava identitet informanata čime je u pitanje doveden njihov istraživačko novinarski rad.

Razgovor: Suada Herak i Nenad Kreizer

04:18 Min. Verfügbar bis 19.05.2021


U odluci se obrazlaže da se ovakvo nadgledanje internetske komunikacije kosi s dva temeljna prava jamčena Njemačkim ustavom: pravom na slobodu medija i pravom na telekomunikacijsku tajnu. Nadalje je zaključeno kako nadgledanje od strane BND-a ide predaleko i nije ograničeno na strogo određenu svrhu. Isto tako se navodi da ne postoje strukture koje bi kontrolirale ovo nadgledanje. Sve su to aspekti koje treba promijeniti u postojećem zakonu.

Opasnost od pritiska na novinare

No postavlja se i pitanje kako je moguće da Njemačka obavještajna služba kontrolira internetsku komunikaciju npr. jednog novinara iz Slovenije? Odgovor na to leži u činjenici da se internet ne odvija na jednom mjestu nego se radi o globalnoj mreži koja se odvija preko mnogih točaka na svijetu. Jedna od tih internetskih točaka ili čvorova se nalazi pored Frankfurta. I tu BND jednostavno sakuplja ogromne količine podataka koje nakon toga po potrebi filtrira. Problem je i u tomu što tako dobivene podatke BND dijeli s ostalim tajnim službama.

I to se ispostavilo kao problem jer strani novinari, konkretno se tu radilo o jednoj novinarki iz Azerbajdžana, strahuju da bi ti podaci mogli doći u ruke režima koji bi ih iskoristio za pritisak na medije. Zato će u budućnosti, kako je danas naložio Ustavni sud, BND podatke smjeti stranim službama davati samo u slučaju osnovane sumnje u neko teže kazneno djelo poput terorističkog napada.

Njemački ustav vrijedi i za strance

Današnja odluka ima i dalekosežnije posljedice kada se radi o tomu koga sve štiti Njemački ustav. Radi se direktno o pitanju mogu li se temeljna prava koja proizlaze iz Njemačkog ustava prenijeti i na građana drugih zemalja a ne samo na njemačke. Sud je rekao da mogu. Dakle BND ne smije strance tretirati drugačije nego njemačke državljane.

No nadgledanje inozemnog internetskog promata je generalno i dalje dopušteno. Jer je ta praksa, kako je rečeno, važna za učinkovitost na području vanjske i sigurnosne politike Njemačke. Jedino zakon o BND-u, koje je stupio na snagu prije nešto više od tri godine, mora biti prilagođen shodno današnjoj presudi. Dakle ciljano nadgledanje, poštivanje temeljnih prava i mogućnost bolje vanjske kontrole. Ustavni sud je zakonodavcu dao vremena do kraja sljedeće godine da prilagodi zakon.

Novinarske udruge se pozdravile ovu odluku i nazvale ju još jednim dokazom kako Ustavni sud polaže veliku važnost slobodi medija. Udruga Reporteri bez granica je zaključila kako je ovo i upozorenje Njemačkoj vladi koja je, kako je priopćeno, godinama odbija suočiti se s opasnošću masovnog digitalnog nadgledanja.

Stand: 19.05.2020, 18:36