Live hören
Jetzt läuft: Stoik & Grandezza von Maeckes

Planetarni problem: uništavanje okoliša i biološke raznolikosti

Protest udruženja za zaštitu okoliša u Kelnu, 18.06.2020

Planetarni problem: uništavanje okoliša i biološke raznolikosti

Marijana Koritnik, Köln

Više udruženja za zaštitu okoliša traži od vlade Sjeverne Rajne-Vestfalije da utječe na poboljšanje odnosa prema prirodi i okolišu. Njihove zahtjeve je peticijom poduprlo više od 95.000 građana te savezne zemlje.

Peticija je uručena NRW vlastima u Düsseldorfu. Među inicijatorima potpisivanja peticije je i Savez za zaštitu prirode – NABU Deutschland (Naturschutzbund Deutschland), najveća i najstarija njemačka organizacija za zaštitu prirode osnovana prije više od 120 godina. Međutim, uništavanje okoliša i biološke raznolikosti je planetarni problem.

Mnogi već dugo upozoravaju na sve što ugrožava ili može ugroziti okoliš. Desetljećima svoj glas podiže i Savez za zaštitu prirode Njemačke – NABU Deutschland. Njegova članica u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW) Ilona Steffen o stanju u toj saveznoj zemlji ogorčeno kaže: „U NRW-u se, zbog izgradnje novih cesta, stambenih i poslovnih zona kao i zbog iskorištavanja sirovina, dnevno izgubi 10 hektara površine. To odgovara površini 18 nogometnih igrališta. Time se uništavaju poljoprivredne i prirodne površine, biološka raznolikost nestaje."

Kako zaštititi klimu, okoliš i bioraznolikost?

03:36 Min. Verfügbar bis 05.07.2022


Što je biološka raznolikost? Jedinstvene definicije nema, ali tu se ubraja sve živo što se razvija u tlu, na tlu i u vodi – od jednostaničnih, oku nevidljivih, pa do najsloženijih biljnih i životinjskih organizama. Njihovo uništavanje ugrožava i opstanak ljudi. Na primjer: manje šuma znači više ugljikovog dioksida koji se "skladišti" u drveću. Taj štetni plin, kao i dušikovi oksidi, nastaje izgaranjem u industriji, energetskom sektoru, prometu, tokom grijanja objekata i drugdje gdje se koriste fosilna goriva: ugljen, nafta, zemni plin. Zbog njih dolazi do zagrijavanja atmosfere i to je prvi i najveći razlog klimatskih promjena te uništavanja okoliša i biološke raznolikosti.

Uništavanje prirode

O drugom najvećem razlogu, na platformi YouTube, član međunarodne organizacije za zaštitu prirode WWF, njemački ekolog Arnulf Köhncke pojašnjava: "Znamo da je drugi najveći razlog za nestajanje vrsta u svijetu zato što ih ljudi pretjerano iskorištavaju, dakle, prirodi oduzimamo previše životinja i biljaka – za prehranu, za korištenje u medicinske i druge svrhe. I kod toga moramo reći da više ne bismo trebali tako postupati pa bi sve bilo više održivo i biološka raznolikost bi se mogla očuvati."

Köhncke navodi primjere kako u Brazilu nestaje prašuma radi stvaranja pašnjaka i uzgoja soje za stočnu hranu, dok se u Aziji uništavaju šume zbog proizvodnje palminog ulja i papra. U ime organizacije WWF Köhncke traži da se prestane s razaranjem okoliša. Zbog čega to ne uspijeva?

Razlozi neuspjeha

UN već dugo organizira globalne konferencije o zaštiti klime i okoliša. Godine 2015. su 195 zemalja te Europska unija potpisale i ratificirale Pariški sporazum, među njima i tadašnji najveći zagađivači: Kina, SAD, Indija i Brazil. To je značilo: do 2050. zrak je trebao biti znatno čišći, klima ugodnija, život zdraviji, priroda bez uništavanja. Bivši američki predsjednik Donald Trump je povukao SAD iz tog sporazuma i obeshrabrio mnoge.

Za radio Deutschlandfunk je znanstvenik i predsjednik njemačkog Saveznog ureda za okoliš, Dirk Messner, naveo da su se ciljevi "razvodnili" i u Europskoj uniji: "Zato što smo u Europi imali velik problem, naravno, s privredom koja je rekla: Ne možemo mi, u Europi, potpuno sami, dovesti do preokreta i u konačnici ruinirati našu konkurentnost, ekonomiju i zapošljavanje."

Za zeleniji planet

U međuvremenu - dobri znaci: Sjedinjene Države su se, nakon promjene vlasti, vratile Pariškom sporazumu, a Kina najavila smanjenje emisije ugljikovog dioksida. Plan Europske unije: veliko povećanje zaštićenih područja prirode, značajno smanjenje ispuštanja štetnih plinova, ograničavanje rasta prosječne temperature zraka i njeno spuštanje na onu iz 1990. godine. Uz to su predviđene investicije, pored ostalog, u tzv. zelene tehnologije, obnovljive izvore energije i ekološku poljoprivredu.

Dirk Messner slikovito upozorava: Vrijeme je za globalnu akciju jer "svijeća nam dogorjeva na oba kraja".

Stand: 05.07.2021, 18:12