Što nakon pape Franje?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 28.04.2025. 26:29 Min.. Verfügbar bis 28.04.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Što nakon pape Franje?
Stand: 28.04.2025, 17:55 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Nakon sprovoda pape Franje sve su oči uprte u izbor njegova nasljednika. Konklava za izbor novog pape će početi 7. maja. I dok se nagađa što nas čeka u budućim danima te kako će novi izbor kardinala utjecati na stavove i poziciju Katoličke crkve, ostavština koju je papa Franjo ostavio iza sebe nije minorna. Kako je papa Franjo promijenio Crkvu u ovih 12 godina? I što ćemo pamtiti o osobi, a što o njegovom pontifikatu? Maja Marić razgovara s Anom Raffai, teologicom i kolegom Nenadom Kreizerom.
U subotu je sahranjen papa Franjo u bazilici Santa Maria Maggiore u središtu Rima. Još jučer su deseci tisuća ljudi obišli njegov grob, a očekuje se da će tako biti i danas. Sprovodom u subotu ujedno je započela devetodnevna žalost tijekom koje će se svakodnevno služiti misa za Franju. Prema podacima Vatikana, danas je na Trg svetog Petra došlo oko 200.000 ljudi.
Pogrebne svečanosti za pokojnog papu Franju su završile - sada su u tijeku pripreme za konklavu u Vatikanu. Riječ je izvedena iz latinskog "cum clave" ("s ključem"). Izbor novog Pape odvija se u strogoj tajnosti, a ovaj proces je i pun posebnosti.
I dok se špekulira što nas čeka u budućim danima te kako će novi izbor kardinala utjecati na stavove i poziciju Katoličke crkve, ostavština koju je papa Franjo ostavio iza sebe nije minorna. Za neke potrebno osvježenje unutar Crkve, za druge nedovoljno konzervativan, ovaj Argentinac talijanskih korjena je svakako iznenadio više puta za vrijeme svog pontifikata.
Sa mnom je kolega Nenad Kreizer.
Nenade, papa Franjo je pokopan u subotu. Kako je prošla ta ceremonija?
Uz prisustvo predstavnika gotovo svih zemalja svijeta, iz Njemačke je stigao kompletan državni vrh, zemlje regije su bile također predstavljene ili predsjednicima država ili vlada. No sve oči su bile uprte u Donalda Trumpa, mediji su primijetili da među stotinama državnika u crnom jedino on nosi plavo odijelo i kravatu čime je po tko zna koji put prekršio protokol. No mnogo je važniji bio njegov susret s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i pokušaj uspostavljanja mira u Ukrajini. No to je već tema za jedan drugi podcast.
Po čemu je papa Franjo bio poseban, tj. zbog čega se razlikovao od ostalih poglavara Rimokatoličke crkve?
Evo i sama činjenica da nije htio biti pokopan u Bazilici Svetog Petra kao ostali pape nego u mnogo skromnijoj crkve Santa Maria Maggiore u središtu Rima, izvan Vatikanskih zidina, govori o njegovom ustrajanju na skromnosti.
Papa Franjo je bio prvi papa iz Latinske Amerike, što pomalo čudi s obzirom na broj katolika u tom dijelu svijeta. No on je istodobno Argentinac a Argentina je zbog svojih kasnih useljenika snažno europeizirana pa je tako i papino talijansko porijeklo, civilno ime mu je bilo Jorge Mario Bergoglio, odigralo važnu ulogu u njegovoj karijeri. On je bio i prvi isusovac na položaju pape. Izabran je 13. ožujka 2013. i to nakon što je papa Benedikt XVI. odstupio s dužnosti pape, što je bio prvi slučaj nakon 500 godina.
Crkva Santa Maria Maggiore u Rimu
Papa je djelovao po cijelom svijetu a kakva je bila njegova uloga na Balkanu?
Kao i svugdje u svijetu papa Franjo se i na Balkanu, kao konfliktnoj regiji, najviše zalagao za mir. Stoga ni ne čudi da je relativno na početku svog pontifikata 2015. posjetio Bosnu i Hercegovinu kako bi upravo ovdje odaslao signal svim narodima u ovoj zemlji o potrebi suživota. Kasnije je još u sklopu posjeta Bugarskoj posjetio i Sjevernu Makedoniju što se također protumačilo kao mirotvorna misija s obzirom na to da su ove dvije zemlje u ne baš najboljim odnosima.
Papu Franju su zbog njegove mirotvorne misije podržavali čelnici svih zemalja jugoistoka Europe koji su ga tijekom posljednjih dvanaestak godina posjetili a gotovo svi su redom izrazili i povodom smrti svoje divljenje. U Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je subota, kada je papa sahranjen, proglašena danom žalosti.
Papa Franjo u Sarajevu
Kada već spominješ Hrvatsku, zanimljivo je da papa Franjo nikada nije posjetio ovu zemlju s najvećim brojem katolika u regiji?
Iako to naravno nikada nije službeno objavljeno, nije nikakva tajna da dobar dio hrvatskog klera, koji slovi kao tradicionalno konzervativan, nije baš bio oduševljen izborom jednog pape koji je u njihovim očima, zalaganjem za LGBTQ zajednicu, djelovao kao papa komunist. Tako ga je i nazvao njegov sunarodnjak i argentinski predsjednik Javier Milei.
Papi je u Hrvatskoj smetala i ta verzija etno-kršćanstva koji prevladava u hrvatskoj crkvi i koji pojam katoličanstva povezuje isključivo s jednom nacijom. Također nije htio priznati ni Međugorje kao svetište.
Što će se kod pape Franja pamtiti po dobru, a što će mu se zamjerati, posebice u Hrvatskoj, Maja Marić razgovara s Anom Raffai, hrvatskom katoličkom teologinjom. Tijekom proteklih deset godina Ana Raffai obučila je i mentorirala više od 500 mirovnih aktivista u nenasilju i mirovnom posredovanju. Zajedno sa suprugom osmislila je i vodila razne radionice za Centar za mirovne studije.
Ana, da li je Hrvatska možda pokazala svoj stav prema papi Franji i ovim vrlo neobičnim danom žalosti koji vrijedi samo od 7 ujutro do 19 navečer? Kada je umro Ivan Pavao drugi imali smo tri dana žalosti. Kako to komentirate?
Koliko znam, dan žalosti određuju državne vlasti. Da li su to oni napravili u dogovoru s crkvenim vlastima? Moguće, ne znam, to nisam informirana. U svakom slučaju, slažem se da je jedan dan žalosti za takvog papu premalo i to mi je žao. Očito da su prevagnule te snage koje su, recimo, u ekstremnom obliku izražene i u onom naslovu u onom jednom časopisu u kojemu je sramotno izraženo da za papu Franju ne treba ni suzu proliti. Mislim tako nešto reći, ja ne bih ni za kog čovjeka, koliko god da se ne slažem s njim. Ja mislim da je to više izraz onog dijela klera koji se njemu protive nego da je to izraz stava vjernika. Sudeći po tome kako su reagirali na njegovu smrt rekla bih da i u Katoličkoj crkvi ima vjernika i ima klera koji su na drugoj strani. Ja se slažem s vašom kritikom. Cijelo vrijeme u tih 12 godina postojao je nekakav tihi otpor koji se nije izražavao ni prema papi Benediktu ni prema Ivanu Pavlu drugom. Taj tih otpor je meni nejasan zašto je tako budući da je upravo meni takav stil vođenja Crkve kakav je imao papa Franjo izuzetno odgovarao. Za razliku od nekih vladalačkih načina ili autoritarnih poteza koji meni nikako ne odgovaraju u današnje vrijeme za jednog papu. A on upravo to nije imao i zašto je to kod nas bilo tako, zašto je kod nas jedan dio ljudi si dozvolio da i pogrdnim riječima govori o Papi? To mi nije jasno. Ja sam doživjela barem pet papa i o nijednom se nismo tako razgovarali, tako slobodno, kritički. Kritički samo po sebi nije loše, ali zanimljivo je da je samo na njega palo, da je samo on dobio takve kritičke glasove, a zašto točno ne znam. Samo vidim da je postojao takav jedan štimung u dijelu Crkve.
Tu je i još nešto: Papa Franjo je zaustavio i kanonizaciju hrvatskog nadbiskupa za vrijeme Drugog svjetskog rata Alojzija Stepinca.
Papa Franjo je bio osjetljiviji na nepravilnosti unutar Rimokatoličke crkve. I dok su njegovi prethodnici papa Ivan Pavao II, koji je Stepinca proglasio blaženim i njegov nasljednik Benedikt XVI. u principu podržavali proces proglašenja Stepinca svecem, papa Franjo je taj proces zaustavio zbog kontroverzi koje je povijesni lik i djelo Stepinca izazivao i još uvijek izaziva u regiji. I to mu dobar dio hrvatskog klera a i neki vjernici nikada nisu oprostili. papa je u raspravu oko Stepinca, s čijom spornom ulogom tijekom Drugog svjetskog rata je bio upoznat, pozvao i predstavnike Srpske pravoslavne crkve što mu je radikalni dio klera također jako zamjerio.
Većina vjernika je papu Franju ali ne samo u Hrvatskoj nego i svugdje u svijetu, ipak je voljela zbog njegove skromnosti i zaštite slabijih i siromašnih.
Kakav je proces sada nakon sahrane?
U Rimu se polako sakupljaju kardinali iz cijelog svijeta a sama konklava, dakle skup kardinala koji odlučuju o sljedećem papi, započeće s radom 7. svibnja.
Prvi dogovori konklave
Govori li se o mogućim kandidatima?
Postoji nekoliko imena koja kolaju već mjesecima otkako se papino zdravlje u veljači pogoršalo. Na prvom mjestu se tu spominje ime talijanskog kardinala Pietra Paolina, po funkciji drugi čovjek u Vatikanu. Tu je i Luis Antonio Tagle, kardinal s Filipina kojeg još zovu i "azijski Franjo" zbog sličnih stavova kao i preminuli papa, dakle zalaganje za siromašne i pravednost.
Mnogi smatraju da je došlo vrijeme i za prvog Afričkog papu pa se tu spominje i Fridolin Ambongo Beungu, nadbiskup iz Konga.
No dosadašnji izbori pape su pokazali jedno: svi oni koji su slovili kao favoriti, na kraju nisu postali pape. Postoji čak i izreka: "U Sikstinsku kapelu su ušli kao pape izišli kao kardinali".
Kandidati koji se najčešće spominju kao mogući naslednici pape Franje: Jean-Claude Hollerich, Peter Erdö, Charles Maung Bo, Luis Antonio Tagle, Pietro Parolin, Matteo Zuppi, Jean-Marc Aveline, Fridolin Ambongo Besungu, Pierbattista Pizzaballa, Raymond Burke
Dakle imena su više nego nesigurna no više od samih imena se govori o budućoj politici Svete stolice?
Papa Franjo je u neku ruku postavio nove smjernice unutar crkve koje se doživljavaju kao liberalne i sada je pitanje hoće li rimokatolička crkva u tom smjeru i nastaviti ili će promijeniti kurs i vratiti se u konzervativnije vode Franjinih prethodnika.
Protiv ovog scenarija govori činjenica da je većinu kardinala koji će u konklavi sljedećih dana i tjedana birati novog papu izabrao upravo papa Franjo i radi se o kadru koji je više-manje na istoj liniji kao i on.
No isto tako postoje i kandidati konzervativne opcije, i tu se prije svega spominje nadbiskup budimpeštanski Peter Erdö koji se oštro protivi višem stupnju tolerancije naspram homoseksualaca.
Deo krova Sikstinske kapele na kome je dimnjak koji označava da li je novi papa izabran
Kakvu ulogu igra papa još u modernom svijetu?
Papinska država naravno nema političku moć, ekonomsku ili vojnu poput nekih sila, no riječ pape još uvijek igra važnu ulogu kod više od 1,4 milijarde katolika diljem svijeta čiji broj uzastopce raste. Vrijednosti za koje se oduvijek zalagala katolička crkve za koju su po učenju svi ljudi isti bez obzira na vjeru, rasu ili materijalnu moć igraju danas, kako su višestruko ponavljali analitičari posljednjih tjedan dana, važnu ulogu. Vrijednosti poput ljudskih prava, razumijevanje među narodima i zalaganje za mir su danas aktualniji nego ikada.
I prilikom svoje posljednje propovijedi na Uskrs papa Franjo je spomenuo sukobe u Ukrajini i Bliskom istoku.
Za vrijeme svog pontifikata papa Franjo je neumorno kritizirao materijalne razlike i time, u tome se slažu i njegovi protivnici, utjecao na buđenje svijesti o ovim temama i kod vjernika i kod onih kojima crkva malo znači.
